Stočarski sektor igra značajnu ekonomsku i socijalnu ulogu u Europi. Potvrđuju to podaci iz 2017. godine kada je vrijednost ove proizvodnje u EU-28 bila 170 milijardi eura , što predstavlja 40 posto ukupne poljoprivredne aktivnosti. Nadalje, europske farme stoke zapošljavaju oko četiri milijuna ljudi, s prosječno 1 do 2 radnika po stočnoj farmi. Što se tiče potrošnje, proteini životinjskog podrijetla pokrivaju preko 50 posto ukupnog sadržaja bjelancevina u prehrani.
U 2020. godini očekuje se da će svaki Europljanin pojesti 69,5 kilograma mesa i 236 litara mlijeka. Posljednjih godina potrošnja mesa i mliječnih proizvoda u EU počela je opadati, a očekuje se da će se dodatno smanjiti do 2030.
Smanjiti potrošnju mesa za 70% do 2030. - velike štete za stočarski sektor?
Stoji to u nedavno objavljenoj studiji Europske komisije o budućnosti stočarstva za koju su angažirana i dva neovisna eksperta koja su u debati o utjecaju ovog sektora na okoliš raščlanila njegov negativan utjecaj u pogledu emisija stakleničkih plinova, ali i pozitivan u pogledu održavanja trajnih pašnjaka, a posljedično i bioraznolikosti, te važnog izvora ugljika.
Analiza 'za i protiv'
"Iako je puno učinjeno na smanjenju negativnih učinika, može se učiniti puno više ", svojevrstan je zaključak ove neovisne 'Studije o budućnosti stočarstva u EU: Kako doprinijeti održivom poljoprivrednom sektoru?',
U analizi ‘za i protiv’ utjecaja stočarskog sektora na okoliš se navodi, podsjetimo, kako je 2017. proizveo 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, što je manje od industrije (38%) ili prometa (21%), no ako se uključe sve emisije povezane s ovom proizvodnjom (transport i prerada stočne hrane), taj je sektor odgovoran za 81-86% ukupnih poljoprivrednih emisija stakleničkih plinova. No, odražava se i kroz višak dušika u europskim vodotocima i izvor amonijaka, što dovodi do značajne štete u okolišu (eutrofikacija).
Stočarstvo osigurava hranu i radna mjesta, ali i onečišćuje - kakva ga budućnost čeka?
Također, pridonosi emisijama stakleničkih plinova svojim učincima na zalihe ugljika u tlu, kaže ovaj elaborat i za primjer navodi kako pretvaranje obradivog zemljišta u travnjake ili šume dovodi do povećanog skladištenja ugljika, dok obrnuti proces ima suprotan učinak.
Stoka ima ključnu ulogu u korištenju zemljišta
Dokazano je, dakle, da stoka igra ključnu ulogu u korištenju zemljišta, koja može biti pozitivna ili negativna na lokalnoj i globalnoj razini.
Tako je, primjerice, pozitivan utjecaj na biološku raznolikost i zalihe ugljika u tlu održavanjem trajnih pašnjaka i živice te optimiziranom uporabom stajskog gnoja. Ovi pozitivni učinci uvelike ovise o vrsti stočarstva i lokalnim uvjetima na kojima se temelje, a studija zaključuje da stoku nije moguće promatrati kao cjelinu.
Klima, zdravlje i dobrobit životinja trebaju biti u središtu inovacija budućih sustava ovog sektora, ističe se u studiji i naglašava potreba povećanja učinkovitosti proizvodnje kombiniranjem novih tehnologija i agroekoloških praksi. Za ilustraciju se navodi primjer agroekoloških pristupa koji integriraju usjeve i stoku i maksimiziraju njihovu sposobnost da za hranidbu koristi nejestivu biomasu čime bi se smanjila upotreba pesticida i sintetičkih gnojiva uz održavanje produktivnosti i osiguravanje očuvanja prirodnih resursa.
Bioraznolikost pašnjaka pati bez ispaše
No, stručnjaci ističu kako su travnjaci odnosno pašnjaci od vitalne važnosti za poljoprivredu i društvo uopće, ali često podcijenjeni jer poljoprivrednici njihovu multifunkcionalnost ne doživljavaju kao prednost.
Tragom ovog pitanja, Natasha Foote iz Euroactiva zatražila je mišljenje britanskog botaničara Trevora Dinesa koji je potvrdio da biodiverzitet pašnjaka u biljnom smislu pati bez ispaše stoke. Dines, inače specijalist britanske dobrotvorne organizacije Plantlife, je pojasnio važnost područja travnjaka kao "jedinstvenih lončića biološke raznolikosti koje osim što je “nastamba” tisuća vrsta oprašivača i drugih insekata, predstavlja i skladište ugljika.
Hranidba balama: Kanadski stočari ni po snijegu ne odustaju od ispaše stoke
"U Britaniji postoji stara izreka da 'stoka stvara livade, a livade stoku', i to je istina; ta su staništa u potpunosti ovisna o godišnjim obrascima ispaše i sječe ", rekao je i dodao kako tada raznolikost travnjaka počinje brzo opadati. Prema nekim istraživanjima, naveo je, kako će 40 posto autohtonih biljnih vrsta propasti u roku od jednog desetljeća ako ostanu u potpunosti bez travnjaka i bez upravljanja.
Dodao je kako se predviđa da će daljnje tri četvrtine nekih od najugroženijih vrsta Britanije nestati u roku od tri godine ako se paša prestane prakticirati.
"Vrijeme i gustoća ispaše su presudni; domaće pasmine uzgajane na tradicionalne načine proizvode travnjake najbogatije biljnim vrstama
Lista čekanja za janjetinu od 220 eura, ali iz Australije stiže jeftina konkurencija
Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje
Afrička svinjska kuga se širi: Zone ograničenja sada u tri slavonske županije
Velika piletina: Kako su antibiotici promijenili našu prehranu, ali i narušili zdravlje
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Kako je "otac Valpovke" utemeljio prvu tvornicu stočne hrane u Hrvatskoj
Ne posustaje: Imamo nove slučajeve afričke svinjske kuge, proširene su zone zaštite
Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti
Đuro Japaric
prije 5 godina
Dio kamenitog i brdskog zemljišta u RH prvenstveno je za uzgoj stoke ili divlječi u ograđenom uzgoju ! Ali , za to trebaju površinski veće parcele ! Režim u Zagrebu sa zakupom na 1 ,2 , 5 godina podržavljene zemlje PROTIV je razvoja stočarstva . Usitnjeno zemljište u privatnom vlasništvu , zemljište na umrlim također su protiv stočarstva !