Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočarstvo u EU
  • 17.10.2020. 12:00

Stočarstvo osigurava hranu i radna mjesta, ali i onečišćuje - kakva ga budućnost čeka?

Europska komisija je provela studiju pod nazivom: Budućnost stočarstva u EU: Kako doprinijeti održivom prehrambenom sektoru?, koja daje zanimljive informacije i odgovore.

Foto: Bigstock/guruxox
  • 451
  • 498
  • 0

Stočarski sektor Europske unije ima dalekosežne ekološke, ekonomske i socijalne učinke. Povećavanje održivosti naših prehrambenih sustava zahtijeva sagledavanje sva tri aspekta.

Njegov utjecaj na okoliš je značajan, kako negativno, primjerice u pogledu emisija stakleničkih plinova, tako i pozitivno, u pogledu održavanja trajnih pašnjaka, koji pridonose biološkoj raznolikosti i predstavljaju važan sliv ugljika.

Iako je već dosta toga učinjeno po pitanju smanjenja negativnih utjecaja, može se učiniti još više. To je ujedno jedna od glavnih tema Studije o budućnosti stočarstva u EU: Kako doprinijeti održivom poljoprivrednom sektoru?, koju je objavila Europska komisija.

Zapošljava oko 4 milijuna ljudi

Širom EU ovaj sektor igra važnu ekonomsku i socijalnu ulogu. Primjerice, 2017. godine vrijednost te proizvodnje iznosila je 170 milijardi eura, što predstavlja 40% ukupne poljoprivredne aktivnosti. Nadalje, europske farme stoke zapošljavaju oko 4 milijuna ljudi.

Što se tiče potrošnje, proteini životinjskog podrijetla pokrivaju preko 50% ukupnog sadržaja u našoj prehrani. Očekuje se da će ove godine svaki Europljanin pojesti 69,5 kilograma mesa i popiti 236 litara mlijeka.

Međutim, posljednjih je godina potrošnja mesa i mliječnih proizvoda počela opadati, a očekuje se da će se potrošnja dodatno smanjiti do 2030.

Smanjiti potrošnju mesa za 70% do 2030. - velike štete za stočarski sektor?

Primjetan je i pomak u potrošačkim košaricama uz smanjenje potrošnje govedine, a sve više ljudi zamjenjuje svinjetinu mesom peradi.

Emisije štetnih plinova povećava transport i prerada

Studija opisuje i utjecaj na okoliš u pozitivnom i negativnom smislu. U 2017. poljoprivredni sektor EU proizveo je 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova u regiji, što je manje od industrije (38%) ili prometa (21%). Kad se uključe emisije povezane s proizvodnjom, transportom i preradom stočne hrane, stočarstvo je odgovorno za 81 do 86% ukupnih poljoprivrednih emisija.

Podrigivanje i nadimanje preživača stvara metan s kojim se EU ne zna boriti? 

Nadalje, uzgoj stoke doprinosi prisutnosti viška dušika u europskim vodenim okolišima, dok je istovremeno glavni emiter amonijaka, što dovodi do značajne štete u okolišu. Također, utječe i na zalihe ugljika u tlu. Primjerice, pretvaranje obradivog zemljišta u pašnjake ili šume dovodi do povećanog skladištenja ugljika, a obrnuto uzrokuje suprotan učinak, što dovodi do povećane emisije ugljika.

Stoka igra ključnu ulogu u korištenju zemljišta, a što također imati pozitivne i negatvine posljedice na lokalnoj i globalnoj razini, s primjerice promjenom namjene zemljišta za hranjenje životinja i upravljanje stajskim gnojem. Osim toga, stoka, posebno preživači, mogu imati pozitivan utjecaj na biološku raznolikost i ugljik u tlu održavanjem pašnjaka te optimiziranom uporabom stajskog gnoja.

Povećavanje održivosti u stočarskom sektoru

Studija naglašava i rizik ako se poveća globalna potražnja za mesom. Naime, tada bi se proizvodnja i s njom povezani utjecaji premjestili iz EU u druge dijelove svijeta. S druge strane, smanjenje stočarske proizvodnje možda neće dovesti do održivijih poljoprivredno-prehrambenih lanaca.

EK: Izravno poticati farmere i šumare da koriste usjeve koji zadržavaju ugljik u tlu

Studija također naglašava važnost različitih proizvodnih modela koji imaju različite pozitivne i negativne ekološke performanse. Konačno, stručnjaci utvrđuju da se u tranziciji prema održivijim prehrambenim sustavima ne može zanemariti ekonomska i socio-kulturna važnost ovog sektora. Dakle, stočarstvo je više od proizvodnje hrane.

Sugerira se da bi se njegovi koncepti trebali razvijati tako da pružaju niz dobara i usluga, umjesto da se vode isključivo ciljem proizvodnje. Klima, zdravlje i dobrobit životinja trebaju biti u središtu inovacija budućih stočarskih sustava.


Tagovi

Europska komisija Studija Budućnost stočarstva Stočarstvo Utjecaj Klimatske promjene


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijete opsadom Pariza, 15.000 policajaca na ulicama

Prosvjedi francuskih poljoprivrednika predvođeni sindikatom FNSEA traju diljem zemlje već danima. Ispred zgrada lokalnih samouprava rasipaju gnojivo, pale uvezeno povrće,...

Više [+]