• Konzumacija mesa
  • 19.03.2020. 07:30

Smanjiti potrošnju mesa za 70% do 2030. - velike štete za stočarski sektor?

Europljani su ti koji konzumiraju daleko veću količinu mesa i mliječnih proizvoda u odnosu na ostalo stanovništvo. Trenutno se oko 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvencije za stočarstvo i proizvodnju stočne hrane.

Foto: Depositphotos/racorn
  • 1.740
  • 139
  • 0

Rasprava o održivosti mesnog sektora u Europskoj uniji se zagrijava, a uloga alternativnih proteina sve se više spominje u političkim krugovima. U novijim istraživanjima koje je provelo IPCC (UN-ovo međuvladino vijeće o klimatskim promjenama) stoji upozorenje kako bi klimatske promjene mogle utjecati na stočarski sektor, a štete se procjenjuju na milijarde dolara.

Kako piše Euractiv, FAIRR-a, globalna mreža investitora koji se bave pitanjima zaštite okoliša, socijalne politike i upravljanja u lancima opskrbe proteinima, zbog svega toga osmislila je i objavila model čiji je cilj pomoći ulagačima da što bolje razumiju financijske posljedice klimatskih promjena na ovaj sektor. 

U modelu je uključeno pet vodećih svjetskih mesnih tvrtki kao što su McDonald's i Burger King, a identificirao je sedam ključnih posljedica koje će utjecati na profitabilnost ovoga sektora do 2050. godini. Posljedice su uključivale povećane troškove električne energije zbog stvaranja stakleničkih plinova, veće troškove krmiva zbog slabijih prinosa i povećana smrtnost stoke uslijed toplinskog stresa. 

Čeka nas veća cijena mesa - mjera borbe protiv zagađenja okoliša?

"Troškovi napajanja peradi, svinja i goveda te veterinarska skrb povećavat će se kako budu rasle globalne temperature. Sve kompanije imaju potencijal to promijeniti odabirom tkz. klimatske progresivne staze, a to je ulaganje u alternativne proteine te odabrati žitarice za hranidbu stoke koje se brže i bolje prilagođavaju ovakvim promjenama", rekao je Jeremy Coller, osnivač FAIRR-a i glavni direktor ulaganja u Coller Capitalu.

Također, predviđa se i da će do 2050. godine alternativni proteini činiti najmanje 16% trenutnog tržišta mesa. 

Smanjenje potrošnje mesa za 80% do 2050. godine

Europljani su ti koji konzumiraju daleko veću količinu mesa i mliječnih proizvoda u odnosu na ostalo stanovništvo. Trenutno se oko 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvencije za stočarstvo i proizvodnju stočne hrane, što predstavlja više od polovice proračuna za europsku poljoprivredu (58,4 milijarde eura), izvještava Euractiv

Mogu li klimatske promjene uništiti poljoprivredu u Slavoniji?

Vodeći svjetski medicinski časopis, The Lancet preporučuje da bi do 2050. godine ljudi trebali konzumirati najviše 300 grama mesa tjedno, zbog zdravstvenih i klimatskih razloga. "Prehrana biljkama i sjemenkama uz malu konzumaciju mesa ima za posljedice smanjenje stakleničkih plinova i poboljšanje klimatskih promjena", piše časopis, tvrdeći i kako vegeterijanska prehrana može nahraniti stanovništvo.

Nevladina organizacija, Greenpeace ide još dalje i smatra kako bi do 2030. godine cijelo stanovništvo na Zemlji trebamo smanjiti konzumaciju mesa za 70%, a čak 80% do 2050. godine. 

Europski poljoprivredni sektor bori se za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Cilj Europe je smanjiti udio stakleničkih plinova za 30% do 2030. godine, stoji u priopćenju Europskog poljoprivrednog sektora. No, kako je Europa tek na pola puta do ostvarenja cilja, zemlje članice morat će udvostručiti napore kako bi ostvarile svoje klimatske ambicije. 

Poljoprivredna, građevinska i prometna industrija, kao i mala i srednja poduzeća, smanjili su svoje emisije za samo 11% u razdoblju od 2005. do 2018. To je samo oko jedne trećine onoga što se od njih očekuje do 2030. godine.

Smanjenje antibiotika i ekološka proizvodnja - jedni od glavnih ciljeva strategije F2F

Poljoprivredna je industrija uspjela smanjiti emisije za samo 1%, dok je u prometnom sektoru smanjeno za 8%. Prema novome izvješću, potrebno je provesti niz mjera za ubrzanje dekarbonizacije u poljoprivredi, uključujući podržavanje poljoprivrednih gospodarstava u njihovim naporima da što prije i brže smanji emisije kao i poticanje na ekološku poljoprivredu i smanjenje upotrebe gnojiva i pesticida.


Tagovi

Mesni sektor Novi model FAIRR IPCC Klimatske promjene Vegeterijanska prehrana Staklenički plinovi Mesna industrija


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.