Mogu li klimatske promjene uništiti poljoprivredu u Slavoniji?

Na Trećem okruglom stolu koji je bio održan u sklopu Slavonike raspravljalo se o klimatskim promjenama i njezinoj prijetnji na Slavoniju i poljoprivredu. O ovoj aktualnoj temi  Mirta Milas, voditeljica i urednica emisije Za selo i poljoprivredu porazgovarala je s Danijelom Jugom, profesorom s fakulteta Agrobiotehničkih znanosti Osijek.

 "Poljoprivreda je jedna od najvećih pačenika trenutno, a ona je ta koja nas drži živima. Ona proizvodi hranu i osnova je naše egzistencije i to tako mora i ostati jer njezine alternative nema“, započeo je Jug.

Održana prva rasprava o Zelenom planu EU, što strategija donosi Hrvatskoj?

Na samom početku rekao je i kako trebamo što prije djelovati na klimatske promjene, ali i na ublažavanje istih. "Ono što je sada najvažnije je pronaći načine kako poljoprivrednu proizvodnju što manje opteretiti te kako što bolje ublažiti one neželjene efekte koji se sve više javljaju. U svijetu postoji niz strategija, a ja bih nekako naglasio tri osnovne, a to su održivo gospodarenje zemljištem koje uključuje i poljoprivredno tlo, zatim klimatska pametna poljoprivreda i konzervacijska poljoprivredna proizvodnja“, objasnio je profesor.

Poljoprivrednici se moraju početi prilagođavati kulturama, a prije svega prijeći s oranja na rahljenje

Na pitanje prijeti li Slavoniji katastrofa u poljoprivredi i kako ju spriječiti Jug je rekao, "prvo trebamo shvatiti da klimatske promjene zaista postoje jer ako se ovako nastavi i Slavoniji prijete problemi s poljoprivredom. Postoje dva rješenja za ovaj problem. Prvi je prilagodba genetskog materijala, a drugi su razne mjere i potpore koje se trebaju provoditi."

"Poljoprivrednici se oduvijek prilagođavaju promjenama jer da nije tako ne bi bilo ni nas. Ako im se daju prave upute, oni će uvijek naći načina za promjenu, a prije svega moraju se početi prilagođavati kulturama. Treba se poobljšati genetska osnova postojećih sorti, ali isto tako mora se razmotriti mogućnost introdukcije drugih koje se već uzgajaju na puno težim uvjetima", istaknio je Danijel. 

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

"Duboko oranje više nije što je nekada bilo i treba ga zamijeniti rahljenjem“, poručio je profesor te dodao kako je biljci svejedno na koji način će dobiti povoljno tlo. Najbitnije joj je da ima rahlo, dobro opskrbljeno hranjivima, vodom i zrakom, a to sve sve postiže rahljenjem koje je kod nas jako rijetko zasupljeno.

Zemlje sjeverne Europe predvodnice dobrih primjera

Zemlje sjeverne Europe predvodnice su dobrih primjera u rješavanju problema s klimatskim promjenama. „Razvijene zemlje su te koje predvode strateški i prvo djeluju u svojim domicilnim državama gdje prilagođavaju poljoprivrednu proizvodnju ovim promjenama donošenjem niza mjera i odluka koje u samom početku ne moraju biti vidljive krajnjem proizvođaču."

Može li strategija "od farme do vilice" spasiti poljoprivredu EU?

"Sve te mjere moraju osigurati stabilnost poljoprivredne proizvodnje i tržišta tj. poticanje proizvodnje koja će biti održiva duže vrijeme. Tijekom godina se onda vidi jesu li te odluke bile dobre ili ne. Nadam se da će se i kod nas uskoro donijeti pravilne strategije te da će se početi s provedbom mjera koje se tiču ove teme“, poručio je Jug.

Više o ovoj temi možete poslušati ovdje.