• Zeleni plan
  • 07.03.2020. 10:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Održana prva rasprava o Zelenom planu EU, što strategija donosi Hrvatskoj?

EU-ov Zeleni plan, odnosno strategija 'Od polja do stola' ne radi se univerzalno za svih 28 članica Unije, jer je uzgoj svinja u Hrvatskoj i Nizozemskoj različit, ali ciljevi što se tiče zaštite tla i resursa, moraju biti isti jer zaštita okoliša 'ne poznaje granice', kazao je Bruno Chauvin, načelnik Odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK.

Foto: Depositphotos/koi88
  • 798
  • 62
  • 0

Zajednička poljoprivredna politika u okviru Europskog zelenog plana bila je tema započete javne rasprave, koja traje do 16. ožujka, održane u Zagrebu u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), a u suradnji s predstavništvom Europske komisije u RH i Ministarstvom poljoprivrede. Skup je okupio niz dionika zainteresiranih za izradu plana te planovima za buduću strategiju 'Od polja do stola'.

Bruno Chauvin, načelnik Odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK, kazao je da je cilj Zelenog plana, koji se uskoro donosi za idućih pet godina, resetirati europske poljoprivredne politike za sljedećih 30 godina. "Posebno u smislu klimatskih promjena jer veliki broj ljudi očekuje doprinos poljoprivrede u proizvodnji hrane te manju uporabu zaštitnih sredstva, kao što su pesticidi", kazao je Chauvin.

Ublažiti utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene

Prema njegovim riječima, EU poljoprivreda u strukturi stakleničkih plinova sudjeluje sa 10 posto, a ambiciozan plan EK se odnosi na snjihovo manjenje u razdoblju od 2030. do 2050. godine jer je bioraznolikost ozbiljno ugrožena u nekim dijelovima Unije. Dodao je da nužno smanjiti emisije jer apsorbiraju ugljik iz atmosfere, a tu je Hrvatska, kaže, u prednosti jer ima puno pašnjaka. No poljoprivrednici će ubuduće, sukladno Zelenom planu, morati pliće orati zemlju, kako ne bi oslobađali ugljik.

Prva javna rasprava o Zelenom planu održana je u Kući Europe (Foto: Marinko Petković)

Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je da je 50 posto Hrvatske pod bionaturom, a raste i broj ekoloških poljoprivrednika što je sve skupa na tragu Zelenog plana, odnosno strategije 'Od polja do stola'. S druge strane, kaže on, Hrvatska  bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od minus 26 posto, što je u vrijednosti pet milijardi kuna. Nadalje, trgovinska bilanca je negativna (minus 37 posto), a zabilježen je i dramatičan pad broja goveda i mlijeka (72 posto).

Europa će do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent?

Kako se čulo, može se očekivati da će EK nagraditi uvođenje bioplina u stočarstvu, jer se tako smanjuje onečišćenje zraka metanom. "Dakle, Zeleni plan nije prijetnja hrvatskoj poljoprivredi, jer se domaća u odnosu na poljoprivredu, primjerice, Nizozemske, razlikuje kao nebo i zemlja", istaknuo je Jakopović.

Nelojalna konkurencija iz trećih zemalja  

Anita Sever-Koren, načelnica Sektora za EU poslove i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, kazala je da plan jača ulogu poljoprivrede u sveukupnom lancu hane, a naglasak je na smanjenju uporabe antibiotika i kemijskih gnojiva. Dodala je da ne krećemo od početka, jer postoji sustav sljedivosti hrane od 'polja do stola', ali da su neke stvari još uvijek nejasne kao što su okolišni standardi na razini EU-a jer su hrvatski poljoprivrednici izloženi nelojalnoj konkurenciji uvezenih proizvoda iz trećih zemalja, gdje ti eko standardi ne postoje.

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić, članica Odbora za poljoprivredu, kazala je da je najveći problem hrvatske poljoprivrede neriješeno pitanje poljoprivednog zemljišta. Jedna Nizozemska, kaže, ima upola manje obradive zemlje, a proizvodi 20 puta više hrane.

Zaštita okoliša ne poznaje granice

U raspravi je Slaven Dobrović, novi predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, kazao da svima treba biti cilj da se ljudi kvalitetno hrane, a da se od poljoprivrede i u Hrvatskoj može dobro živjeti. "Sada se trči za jeftinom hranom iz uvoza u trgovačke  centre, a domaća poljoprivreda zaostaje, istaknuo je Dobrović.

On drži da raspodjela poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ima lokalni politički karakter, što nije dobro. Uz nepovezane sektore horizontalno, iako su oni u prirodi jako povezani, dobili smo 600-700.000 tona biorazgradivog otpada koji se sada baca, a putem njegova kompostiranja se može osigurati kružna ekonomija.   

Stjepan Kušec, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK, kazao je da hrvatski poljoprivrednici nemaju ništa protiv strategije 'Od polja do stola' jer se onda ne bi događalo da izvoze kukuruz jeftino u Španjosku, a iz nje skupo uvozimo svinjske polovice i pršute.

Chauvin je na kraju istaknuo da se EU-ov Zeleni plan, odnosno strategija 'Od polja do stola' ne radi univerzalno za svih 28 članica Unije, jer je uzgoj svinja u Hrvatskoj i Nizozemskoj različit, ali ciljevi što se tiče zaštite tla i resursa, moraju biti isti jer 'zaštita okoliša ne poznaje granice'.   


Fotoprilog


Tagovi

Zeleni europski plan Od polja do stola HPK


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.