Rezultat istraživanja pokazao je kako od 20 milijuna tona ribe koje se ulove tijekom godine čak 90% se koristi u prehrambene svrhe - sve veći postotak ulova koristi se za stočnu hranu.
Svjetski oceani trenutno su na rubu kolapsa zbog velikog komercijalnog ribolova. Tim Cashion, istraživač projekta Sea Around Us na Institutu za ocean i ribarstvo na Sveučilištu British Columbia, i njegovi kolege prikupljali su podatke o ulovu riba diljem svijeta od 1950. do 2010. kako bi utvrdili tko ju je i za što koristio.
Rezultat istraživanja pokazao je kako se od 20 milijuna tona ribe koje se ulove tijekom godine čak 90% koristi u prehrambene svrhe. Iako ova činjenica sama po sebi i nije tako iznenađujuća, zapravo šokantan je podatak da se veći postotak ulova koristi za riblje ulje koje se onda koristi u hranidbi stoke kao što su svinje i kokoši, ali i riba iz uzgoja, zbog čega su nazvani najvećim morskim predatorima.
Naime, kada je riječ o krmivima životinjskog podrijetla, radi se o proizvodima dobivenim preradom životinjskih dijelova i njihovih proizvoda, u što se ubrajaju: riblje brašno, kitovo brašno i sirove bjelančevine od soka pri preradi ribe, brašno od otpadaka dobivenih pri klanju i preradi mesa peradi, mesno, mesno-koštano, kožno-mesno, krvno te jetreno brašno, mast i riblje ulje, punomasno i obrano mlijeko, sirutka, albumin, kazein i dr.
Zagrijavanje voda prijeti opstanku brojnih ribljih vrsta o kojima čovjek ovisi
Prema izvješću američke Organizacije za hranu i poljoprivredu (OECD), zalihe ribe smanjile su se čak 90%, a neki stručnjaci predviđaju da bi se naši oceani mogli isprazniti do 2048. godine ako se ribolov nastavi trenutnom brzinom. Iznenađujuć je i podatak da se svake godine 2,48 milijuna tona ribe koristi u industriji hrane za mačke. U usporedbi s tim, Sivi tuljani sjevernog Atlantika pojedu tek 314.000 tona ribe godišnje, navodi onegreenplanet.
Aktivisti često ističu kako krmiva životinjskog podrijetla nisu prirodna hrana za stoku, ali čak ni pojedina hrana biljnog podrijetla (soja, kukuruz, pšenica i sl.) čiju proizvodnju također smatraju jednim od razloga onečišćenja okoliša i klimatskih promjena pa čak trenutno harajućeg virusa Covid-19.
Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?
Poručuju kako su iznesene informacije zabrinjavajuće, te da smanjivanjem količine mesa i morskih plodova svatko može promijeniti tijek negativnog stanja okoliša.
Tagovi
Autorica
Lista čekanja za janjetinu od 220 eura, ali iz Australije stiže jeftina konkurencija
Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje
Afrička svinjska kuga se širi: Zone ograničenja sada u tri slavonske županije
Velika piletina: Kako su antibiotici promijenili našu prehranu, ali i narušili zdravlje
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Kako je "otac Valpovke" utemeljio prvu tvornicu stočne hrane u Hrvatskoj
Ne posustaje: Imamo nove slučajeve afričke svinjske kuge, proširene su zone zaštite
Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
