• Krivac za koronavirus
  • 19.04.2020. 15:00

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?

Znanstvenici tvrde da bliski kontakt s divljim životinjama kroz gubitak njihovog staništa, a onda i lov te trgovinu, povećava rizik od epidemije novih bolesti.

Foto: Depositphotos/OndrejProsicky/InkDropCreative
  • 11.659
  • 640
  • 0

Kriza oko koronoavirusa se tek zahuktavala na našim prostorima, a već su iskočili teoretičari zavjere upirući prste u kineske, američke ili neke druge laboratorije, pa onda G5 mrežu i druge dnevne krivce za sve loše što nam se događa. Pojedini su osuđivali same Kineze kao naciju koja eto, jede šišmiše, zmije i slične divlje životinje. 

Tada je jedna psihologinja, zaboravih joj ime, istaknula kako je u ljudskoj prirodi uobičajeno optužiti nekoga opipljivog, stvarnog, koga možemo imenovati, materijalizirati nego si priznati da se radi o prirodnoj pojavi na koju ne možemo utjecati i koju ne možemo kontrolirati. 

Bila je to ujedno i oslobađajuća, ali i zastrašujuća spoznaja koja je otvorila još jedno pitanje - je li moguće da ju ne možemo kontrolirati?

Ubrzo nakon toga pojavila se i informacija kako znanstvenici već godinama pokušavaju dokazati kako upravo čovjek eksploatacijom prirodnih resursa - šuma, tla, vode, a kako bi intenzivirao industriju i poljoprivredu, dovodi do ovakvih razarajućih katastrofa pa je ta tema ponovo došla u fokus. 

Kakve veze ima poljoprivreda s koronavirusom? 

Bliski kontakt s divljim životinjama

Prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna povećava kontakte između ljudi i drugih, divljih životinja potencijalno povećavajući šanse da se zoonoze, bolesti koje su zajedničke i ljudima i životinjama, pojave i šire dalje. 

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Znanstvenici tvrde da bliski kontakt s divljim životinjama kroz gubitak njihovog staništa, a onda i lov te trgovinu, povećava rizik od epidemije novih bolesti. Već znamo da se smatra da koronavirus potječe od divljih životinja koji su ga prenijeli na ljude. 

U posljednjoj studiji, istraživači s kalifornijskog sveučilišta u Davisu proučavali su znanstvene radove o bolestima koje su do sada prelazile sa životinja na ljude. Te su podatke kombinirali s podacima o riziku izumiranja pojedinih životinjskih vrsta koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN).

Otkriveno je da divlje životinje u opasnosti od izumiranja, ali i zbog gubitka staništa, uslijed ljudskog iskorištavanja prenose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolest kod ljudi. 

"Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima. Prilagođavaju se antropogenim aktivnostima (onima koja su nastala djelovanjem čovjeka, op.a.) i modifikaciji svog prirodnog krajolika. To je ubrzalo nastanak bolesti među divljim životinjama", rekla je dr. Christine Johnson sa kalifornijskog sveučilišta u Davisu, za BBC, dodavši kako nas ovo dovodi u opasnost od pandemije jer smo svi globalno povezani putovanjima i trgovinom. 

Pored toga, tu su legalna i ilegalna trgovina divljim životinjama zbog čega članovi Europskog parlamenta i ekološke skupine zahtijevaju njezino suzbijanje. Smatra se kako je situacija slična kao u Kini, što mnogi ne mogu ni zamisliti. "Ovo se moglo dogoditi i unutar Europske unije. Činjenica da se već nije dogodilo je gotovo čudo", izjavila je za medije Raquel García iz NVO Zastupanje i zaštita životinja (AAP).  

Jesmo li zaista spremni na promjene?

U vrijeme pandemije sve je stalo - i trgovina i putovanja - čitav svijet. Naš otisak na planeti je postao lakši. Oči nam se zasuze nad kozama koje se s planina spuštaju u puste gradove ili srne i jelene koje zauzimaju nekada prometne ceste. Očekujemo promjenu i kunemo se kako će nakon ovoga sve biti drugačije.

Koze se spustile u grad - privukao ih mir, travnjaci i živica

Jesmo li zaista spremni na promjene? Jesmo li svjesni koliki je trošak napravio ovaj zastoj i da najveći gubitnici - velike industrije, neće tako lako pristati na zaokret. Što je legitimno jer na kraju krajeva, svi želimo raditi i od nečega živjeti. Lako ćemo se vratiti svakodnevnim rutinama koje uključuju egzotiku s drugog kraja svijeta, a ne samo brašno, germu i bakin pekmez. 

"Možemo se obnoviti, ali dopustimo da se obnovimo pametnije. Zbog toga zaštićena područja i zakoni o zaštiti okoliša moraju biti dio globalne strategije za smanjenje ili sprječavanje budućih bolesti", ističe u priopćenju Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN). 

Podsjećaju na činjenicu koliko smo svi povezani, da je naše zdravlje povezano sa zdravljem životinja, ali i čitave planete. 

I da se vratimo na početak priče. Je li nam lakše sada kada možemo optužiti nekog opipljivog, nekoga koga najbolje poznajemo, s kim smo svaki dan? Možemo li se pogledati u ogledalo i priznati krivnju? Možda na europskom kontinentu ne jedemo šišmiše niti toliko značajno krčimo šume da bismo povećali njive, ali sigurno je puno toga što možemo promijeniti kako bismo pomogli u ozdravljenju naše planete, a onda i nas samih. 


Tagovi

Koronavirus Krivac Covid-19 Krčenje šuma Eksploatacija šišmiša Znanstvena istraživanja Divlje životinje Zoonoza Bolesti


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovako kaže statistika, a koji su Vaši komentari na isto?