Stočarstvo sve pogođenije klimatskim promjenama - tri vrste životinja najuguroženije

Klimatske promjene već sada ostavljaju ozbiljne posljedice na hrvatsku poljoprivredu, a stručnjaci upozoravaju da će bez sustavne prilagodbe štete biti sve izraženije. Porast temperatura, učestaliji toplinski valovi, suše, ali i ekstremne oborine postaju nova realnost koja izravno utječe na proizvodnju hrane i održivost poljoprivrednih gospodarstava.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, klimatske promjene očituju se kroz niz nepovoljnih pojava, od skraćivanja vegetacijskog razdoblja do smanjenja prinosa ključnih kultura poput pšenice, kukuruza i soje. Visoke temperature uzrokuju stres kod biljaka, dok nedostatak padalina dovodi do suša i nestašice vode, što dodatno smanjuje kvalitetu i količinu uroda.

"Istodobno, sve češće ekstremne oborine u osjetljivim fazama rasta, poput cvatnje ili pred žetvu, mogu potpuno uništiti usjeve. Takvi vremenski uvjeti ne samo da oštećuju biljke nego i uzrokuju eroziju tla, čime se dugoročno smanjuje proizvodni potencijal zemljišta", pojašnjava Juraj Ostoić, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik za stočarstvo pri Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Klimatske promjene također pogoduju širenju biljnih bolesti, štetnika i invazivnih vrsta. To povećava potrebu za pesticidima i dodatnim ulaganjima u zaštitu usjeva, što dodatno opterećuje poljoprivrednike.

Stočarstvo pod posebnim pritiskom

Ostoić naglašava da je njihov utjecaj posebno izražen u stočarskoj proizvodnji, koja ovisi o dostupnosti vode, kvaliteti pašnjaka i zdravlju životinja. Stručne analize pokazuju kako porast temperatura i promjene u oborinama izravno utječu na produktivnost i dobrobit stoke.

"Jedan od najvećih problema je toplinski stres kod životinja. Visoke temperature smanjuju unos hrane, usporavaju rast i uzrokuju pad proizvodnje mlijeka, ali i pogoršavaju reproduktivne sposobnosti. U ekstremnim slučajevima dolazi i do povećane smrtnosti, osobito tijekom toplinskih valova", upozorava ovaj stručnjak.

Na 25 farmi u Hrvatskoj se provodi projekt klimatski pametne poljoprivrede - koje metode koriste?

Dodatni izazov predstavlja smanjena dostupnost hrane i vode. Suše smanjuju prinos pašnjaka i kvalitetu krmiva, dok su usjevi za stočnu hranu, poput kukuruza i soje, posebno osjetljivi na nedostatak vode. Posljedica su viši troškovi proizvodnje i povećan rizik od nestašice stočne hrane.

Toplija klima pogoduje i širenju bolesti i parazita, uključujući krpelje i komarce, kao i pojavi bolesti koje su ranije bile ograničene na toplija područja. Time rastu i troškovi veterinarske zaštite, navodi Ostoić.

Razlike među vrstama stoke

Klimatske promjene ne utječu jednako na sve vrste životinja. Goveda, primjerice, počinju pokazivati znakove toplinskog stresa već pri temperaturama iznad 25°C. To dovodi do smanjenog unosa hrane, pada proizvodnje mlijeka i slabije plodnosti. Zbog velike tjelesne mase i intenzivne proizvodnje mlijeka, goveda se teže hlade, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Svinje su još osjetljivije jer se gotovo ne znoje. Zbog toga pri visokim temperaturama dolazi do smanjenog prirasta, slabije konverzije hrane i problema u reprodukciji. Uz to, povećavaju se troškovi hlađenja i ventilacije u farmama.

Perad vrlo brzo reagira na toplinski stres, što se očituje kroz dahtanje i smanjenu aktivnost. Visoke temperature smanjuju nesivost i kvalitetu jaja, a u ekstremnim uvjetima mogu uzrokovati i visoku smrtnost, osobito kod brojlera.

Prilagodba kao nužnost

Unatoč izazovima, postoje i rješenja. Poljoprivrednici se sve više prilagođavaju novim uvjetima kroz sadnju otpornijih kultura, bolju organizaciju proizvodnje i ulaganja u infrastrukturu.

"U stočarstvu to uključuje izgradnju sjenila, sustava ventilacije i hlađenja, kao i poboljšano upravljanje vodom. Sve je važnija i selekcija pasmina otpornijih na visoke temperature, kao i prilagodba vremena ispaše i hranidbe", pojašnjava savjetodavac uz naglasak kako su mjere poput povećanja dostupnosti vode, izolacije objekata i primjene sustava za evaporativno hlađenje ključne za očuvanje produktivnosti. Iako postoje strateški planovi prilagodbe, upozorava se da je njihova provedba još uvijek nedovoljna.

Zaključno, klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za hrvatsku poljoprivredu. Bez pravovremenih i učinkovitih mjera prilagodbe, posljedice bi mogle biti dugoročne i ozbiljne, kako za proizvođače tako i za sigurnost opskrbe hranom.