Na 25 farmi u Hrvatskoj se provodi projekt klimatski pametne poljoprivrede - koje metode koriste?

Regenerativne metode poput izostanka oranja (no-till) i primjene pokrovnih usjeva, čime se poboljšava struktura tla, povećava sadržaj organske tvari i zadržava vlaga, neke su od praksi koje se provode u sklopu paneuropskog projekta Climate Farm Demo (CFD), a koji je pokrenut s ciljem ubrzavanja prijelaza poljoprivrede prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Započeo je u listopadu 2022., a trajat će do rujna 2029. godine, okupljajući 28 europskih zemalja, 81 partnera i čak 1.500 pilot demonstracijskih farmi, od kojih se 25 nalazi u Hrvatskoj.

Hrvatska u projektu sudjeluje uz stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ključni cilj CFD-a je poticanje primjene klimatski pametne poljoprivrede (Climate Smart Farming - CSF), koja podrazumijeva jačanje otpornosti gospodarstava na klimatske promjene, smanjenje emisija stakleničkih plinova te povećanje sposobnosti tla da zadržava ugljik.

Riječ je o suradničkoj mreži i konceptu tzv. "Living Labs", odnosno živih laboratorija, kojih je uspostavljeno deset diljem Europe. Ondje se u stvarnim proizvodnim uvjetima testiraju i prilagođavaju inovativna rješenja. Posebnu ulogu imaju savjetnici za klimatski pametnu poljoprivredu koji izravno pomažu poljoprivrednicima u prilagodbi proizvodnih sustava.

Rješenja prilagođena hrvatskim uvjetima

U Hrvatskoj se projekt usredotočuje na prakse prilagođene lokalnom podneblju, a među njima su gore spomenute regenerativne metode. Također, testiraju se i inovativne metode suzbijanja korova, uključujući mehaničku kultivaciju te malčiranje dubokim kompostom u bio-intenzivnoj proizvodnji. U upravljanju vodom i štetnicima primjenjuju se sustavi navodnjavanja kap po kap, filtracijske tehnologije i zaštitne mreže protiv kukaca, čime se smanjuje potreba za kemijskim sredstvima.

Projekt također potiče konverziju na ekološku proizvodnju, a hrvatski su poljoprivrednici prepoznati među najuspješnijima u Europskoj uniji kada je riječ o primjeni klimatski pametnih praksi.

Maslinarstvo i vinogradarstvo u fokusu

Posebna pažnja posvećena je maslinarstvu i vinogradarstvu, sektorima koji su izrazito osjetljivi na sušu, eroziju i degradaciju tla.

U maslinicima se potiče sjetva pokrovnih usjeva poput djeteline i mahunarki između redova, čime se povećava udio humusa i sekvestracija ugljika. Umjesto spaljivanja, ostaci rezidbe se usitnjavaju i vraćaju u tlo kao malč ili kompost, čime se smanjuje emisija CO₂ i poboljšava plodnost tla. Sve se češće koriste i senzori vlage za precizno navodnjavanje, čime se voda primjenjuje samo u kritičnim fazama razvoja ploda.

Više od 100 milijuna eura za projekte promicanja zelene i klimatski neutralne Europe

U vinogradima se naglasak stavlja na prilagodbu rezidbe i uzgojnih oblika radi zaštite grožđa od toplinskih valova i "opekotina" od sunca. Izbjegava se duboka obrada tla kako bi se očuvala mikrobiološka aktivnost i spriječila erozija, osobito na nagnutim terenima priobalja. Istodobno se promoviraju autohtone sorte koje su prirodno otpornije na sušu i visoke temperature.