U svojim komentarima na portalu Agroklub i Facebooku istaknuli ste da pad broja grla i gašenje farmi ozbiljno ugrožavaju hrvatsko govedarstvo, da njegovo slabljenje pogađa cijeli stočarski sektor i ruralna područja te da su nužne hitne i korjenite promjene kako bi se sektor oporavio
Agroklubovi čitatelji u komentarima na portalu vezanim uz tekst o slomu hrvatskog govedarstva, ali i na Facebooku jasno su izrazili svoja stajališta, ne skrivajući zabrinutost zbog dugogodišnjeg pada broja grla i gašenja farmi diljem zemlje.
Upozoravate kako je govedarstvo temelj stočarske proizvodnje te da njegovo slabljenje ne pogađa samo proizvođače mlijeka i mesa, već pokreće lančanu reakciju koja se odražava na cjelokupni poljoprivredni sektor i opstanak ruralnih prostora.
Govedarstvo je kraljica stočarstva, padne li - urušava se cijeli sektor. A palo je...
Rasprava se fokusirala na pitanje hoće li ono moći preživjeti ili je potrebna hitna i temeljita reforma da bi se sektor oporavio.
Miroslav već godinama upozorava da slom govedarstva predstavlja jednu od najvećih opasnosti za nacionalno gospodarstvo jer poremećaji u domaćoj opskrbi mlijekom i mesom ostavljaju dugoročne i nesagledive posljedice na prehrambenu sigurnost države.
Farma Lužak podsjeća kako je ključni propust Hrvatske to što gospodarstva nisu pravodobno restrukturirana da bi postala konkurentna na EU tržištu. Smatra da je izlaz u odmaku od prodaje sirovine i snažnijem okretanju preradi s visokom dodanom vrijednošću, poput proizvodnje sira koji može postići iznimno visoke cijene.
Mladen proziva pretjeranu birokratizaciju sustava u kojem, kako navodi, tisuće zaposlenika raznih agencija opravdavaju svoje postojanje dok se stočarstvo urušava. Uz to iznosi računicu prema kojoj je za ozbiljan ulazak u sustav krava-tele potrebno nekoliko stotina tisuća eura početnog kapitala, što je mnogima nedostižno.
Ivan skreće pozornost na, kako kaže, apsurdnu poziciju poljoprivrednika koji jedini ne odlučuju o cijeni svog proizvoda, već im je diktira otkupljivač, zbog čega je proizvodnja mlijeka u postojećim uvjetima sve teže održiva.
Saša zagovara pragmatičniji pristup i tvrdi da se proizvodnja može pokrenuti i s manjim ulaganjima, uz postupno širenje. Dodaje kako je oko 100 hektara površine optimalna površina koju jedan čovjek može samostalno obrađivati.
TinkiVinki predlaže preusmjeravanje znatnih sredstava koja se, prema njegovu mišljenju, odlijevaju na zelene politike i cvjetne trake umjesto da idu izravno u sustav krava-tele, čime bi se smanjila ovisnost o nesigurnom tržištu teladi.
Đuro korijen problema vidi u modelu raspolaganja zemljom koji traje od 1991. godine. Smatra da je bez izmjene zastarjelih zakona o nasljeđivanju i rješavanja pitanja državnog zemljišta nemoguće formirati dohodovnije OPG-ove, osobito u brdsko-planinskim područjima koja se ubrzano prazne.
Slobodan upozorava na nove potrese na tržištu, poput najavljenog prestanka prodaje teladi iz Rumunjske, što bi domaćim tovljačima dodatno zakompliciralo već rizične kalkulacije zbog nedostatka vlastitog matičnog stada.
Mali poljoprivrednik donosi i pozitivnije primjere, ističući da su se pojedini proizvođači uspješno prilagodili sustavu krava-tele koristeći jednostavna i funkcionalna rješenja poput bagremovih ograda i bunara na pašnjacima, čime pokazuju da prilagodba može donijeti pomake.
A što vi mislite? Uključite se u raspravu komentarom ispod teksta
Robert prenosi stav dijaspore koja, kako kaže, pomno prati situaciju te je spremna svojim iskustvom i kapitalom poduprijeti prijeko potrebne promjene u domovini.
Sličan ton prevladava i u komentarima na Facebooku. Ivan upozorava na neraskidivu povezanost sektora, pitajući tko će kupovati domaće žito ako nestane životinja, te predviđa da bi s propašću stočarstva moglo potonuti i ratarstvo.
Mario otvara pitanje sudbine milijardi eura iz EU fondova dok broj stoke drastično opada, kritizirajući model u kojem se javni novac, kako navodi, preusmjerava u financijske instrumente umjesto u razvoj prerađivačkih kapaciteta.
Stanislav izražava skepsu prema učinku brojnih stručnih panela i okruglih stolova, smatrajući da oni često ostaju na razini rasprave, dok konkretna i provediva rješenja za proizvođače na terenu i dalje izostaju.
*Za naslovnu fotografiju korištena Shutterstock/Canetti
Tagovi
Autor
Farma Lužak
prije 4 mjeseca
Đuro kad je čovjek u mračnoj prostoriji ima dvije mogućnosti, jedna je da proklinje mrak a druga da upali svjetlo. Sta ce ko odabrati je stvar osobnog izbora. Vi ste očito odabrali proklinjati mrak i kukati nad teškom sudbinom Hrvatskog poljoprivrednika kojega su svi zajebali i to je ok.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Neki su po modelu ROJSA JAMILI, veće državne površine pa sada >glume > poduzetnike ! VEĆINA ima 2do 3 ha i to je ( bez dohodovnijih kultura ) za REKREACIJU , nešto hrane za sebe nešto malo za prodaju ! VEĆINA nas starih postajemo RADNO nesposobni , ili se spremao za ODLAZAK u RAJ ! REŽIM u Zagrebu sa KOALICIJSKIM partnerima HSS - seljačkim savezom i VPK - Vladinom poljoprivrednom komorom , SPRIJEČILI su od 2001 RASPOLAGANJE sa državnom zemljom i USPOSTSVOM dohodovnijih OPG , NISU POTAKLI prodaju i zakup PRIVATENE , NISU POTAKLI OKRUPNJAVANJE !
Farma Lužak
prije 4 mjeseca
Filipe prvo hvala na lijepim željama međutim poduzetništvo se ne temelji na željama i sreći vec na znanju,sposobnosti i radu. Jedna od najvećih zabluda Hrvatske poljoprivrede je priča da će svaki bivši traktorist iz PIK a biti nositelj poljoprivrednog gospodarstva. Od toga nema ništa, svjetske statistike i relevantna istraživanja kažu sa je samo 2,5% ljudi sposobno da budu poduzetnici. Druga zabluda Hrvatske poljoprivrede je da ce mala poljoprivredna gospodarstva biti nositelji poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, trideset godina Hrvatske države pokazuje da živimo u zabludi i lažemo sani sebe. Istina je da mala poljoprivredna gospodarstva propadaju u cijelom svijetu a naročito u EU,stime da u Hrvatskoj gotivo da i nema malih poljoprivrednih gospodarstava vec je 95% mikro poljoprivrednih gospodarstava a u to spadaju sva ona koji imaju manje od 9 zaposlenih. Zbog takve strukture poljoprivrednih gospodarstava ne možemo u Hrvatskoj podignuti efikasnosti i produktivnost a sto posljedično uzrokuje nisku konkurentnost . I ma koliko se trudili nekog drugog okriviti za nase neuspjehe za sve smo sami krivi. Ulazak u EU 2013 razotkrito je pravo stanje u poljoprivredi i industriji ,dio privrede oni koji su imali znanja,novaca za ulaganje u razvoj postali su uspješni i dalje rade i zapošljavaju ali pošto najveći dio nije bio dovoljno konkurentan i oslanjao se je na poticaje,carine i druge oblike zaštite jednostavno polako propada i odumire. Poljoprivrednici koji proizvode sirovine i ovisni su o cijenama koje im odluče platiti otkupljivati su u naročito teškom položaju jer naprosto drugi odlučuje o cijeni po kojoj ce prodati svoje proizvode. Stare članice EU su to prepoznale davno i "natjerale " svoje poljoprivrednike da se udružuju i zadruge ili raznorazna udruženja koja praktički za njih ugovaraju proizvodnju. Međutim mi u Hrvatskoj imamo veliku skepsu prema udruživanju i svatko zele bi sam svoj gazda.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Mi smo iz Brozove Jugoslavije u biti izašli BEZ OPG , sa prosječnom površinom 2, 8 ha u 5 parcela prema podacima koje su objavili u tekstu kojem je ministar Tarnaj dao naslov ; Pregleda stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH . o tom tekstu na preko 86 stranica 95 raspravljali su i u saboru ! PREGLED svi VIDITE u RZRALNOM prostoru , a STRATEGIJE NEMA ! SVE JE PREPUŠTENO SNALAŽENJU POJEDINACA !
Farma Lužak
prije 4 mjeseca
Politika je kažu umjece mogućeg a to isto vrijedi za poljoprivredu. Hrvatska poljoprivreda se po ničemu ne moze mjeriti sa članicama EU, sama činjenica da smo deset godina kasnije ušli od svih novih članica stavlja nas u nepovoljn položaj. A i dvanaest godina koje smo članica EU nismo uspjeli restrukturati poljoprivredni sektor a novci sa kojima trebali podignuti konkurentnost poljoprivrede potrošeni su na podizanje komunalnog standarda i političku promociju čelnika lokale samouprave I dalje živimo u zabludi da obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo moze biti nositelj poljoprivredne proizvodnje a znamo iz iskustva proteklih dvadeset godina da tom politikom svaki dan imamo manju poljoprivrednu proizvodnju i sve manje domaćih poljoprivrednih proizvoda na policama trgovina. Ali i dalje vjerujemo BITANGAMA koje uvjeravaju društvo u ispravnosti poljoprivredne politike koja evodentno ne daje rezultate a da bi situacija bila apsurdnija u to nas uvjeravaju oni koji se ne bave poljoprivredom vec žive od državnih plaća.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Sve vidimo u ruralnom prostoru , radi zemljišnog maksimuma od 10 ha nije se išlo u razvoj dohodovnijih OPG ! Ministar Pankretić sa izmjenama Zakona o potporama , SA UVJETOM isporuke u TISUĆAMA LITARA kao uvjetom za poticaje UBRZAO je nestanak goveda pri kraju radnog vijeka ISTINSKE seljačke populacije . Došlo je di OBRAZOVNE promjene u selima i ne može se očekivati da mladi gube vrijeme držeći nekoliko krava kao naši RODITELJI , DJEDOVI ! U stočarstvu je PRVI problem zemljište , pa klima , tržište , tehnologija !NE VIDIM da će se u Hrvatskoj GOVEDARSTVO POVEĆATI ?