Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju

Hrvatsko svinjogojstvo dobilo je prvu sektorsku organizaciju koja bi trebala povezati proizvođače, prerađivače, klaoničare i trgovce te stvoriti temelje za stabilnije i uređenije tržište. Na osnivačkoj skupštini Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso (HRSM), održanoj u Osijeku u prostorijama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), za predsjednika je izabran Robert Spajić, član Uprave Podravke Agri.

Sudionici osnivačke skupštine poručili su kako je riječ o povijesnom koraku za domaći sektor koji se godinama suočava s padom proizvodnje, niskim otkupnim cijenama, afričkom svinjskom kugom i snažnom konkurencijom iz uvoza.

Ministar: Vrijeme je da proizvođači prestanu biti sami

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako je cilj nove organizacije udruživanje svih sudionika u lancu proizvodnje kako bi hrvatski proizvođači konačno postali ravnopravni sudionici na tržištu.

"Hrvatski svinjogojci godinama su bili prepušteni sami sebi. Pojedinačno nisu mogli biti konkurentni, dok zajedničkim nastupom mogu sudjelovati u kreiranju tržišta i dugoročnom planiranju proizvodnje. To je prvi, ali iznimno važan korak prema stabilnijem tržištu", rekao je ministar.

Naglasio je kako je Ministarstvo posljednjih mjeseci okupljalo proizvođače, prerađivače, klaoničare i trgovačke lance upravo s ciljem osnivanja sektorske organizacije koja će uređivati odnose među svim sudionicima.

Prema njegovim riječima, sličan model već godinama uspješno funkcionira u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, gdje sektorske organizacije imaju ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta i zaštiti domaće proizvodnje.

Nova organizacija okuplja gotovo cijeli lanac proizvodnje svinjskog mesa, od proizvođača stočne hrane i uzgajivača svinja do klaonica, mesne industrije i trgovačkih lanaca.

Glavna zadaća bit će usklađivanje proizvodnje s potrebama tržišta, poticanje dugoročnih ugovora, veća transparentnost te sigurniji plasman domaćih svinja. Ministar smatra da upravo takav model proizvođačima omogućuje dugoročno planiranje ulaganja i proizvodnje, umjesto ovisnosti o dnevnim tržišnim kretanjima.

"Samo stabilno tržište može donijeti stabilnu proizvodnju. Kada proizvođač zna kome prodaje i pod kojim uvjetima, lakše ulaže i razvija proizvodnju", poručio je.

Hrvatska proizvodi tek polovicu potrebnog svinjskog mesa

Novoimenovani predsjednik HRSM-a Robert Spajić upozorio je kako je domaći sektor danas daleko od samodostatnosti.

"Hrvatska proizvodi tek oko 45 do 50 posto svinjskog mesa koje troši. Želimo zajedničkim radom revitalizirati cijeli sektor jer više nije dovoljno promatrati samo proizvodnju. Potrebno je povezati sve sudionike u lancu", rekao je Spajić.

Dodao je kako je hrvatska proizvodnja mala u europskim okvirima, dok je tržište prezasićeno svinjskim mesom.

"Čak i veliki europski proizvođači danas teško posluju. Dovoljno je nekoliko tisuća svinja viška na europskom tržištu da cijene naglo padnu. Upravo zato moramo zajednički tražiti modele kojima ćemo ublažiti takve poremećaje", istaknuo je.

Novost u stočarstvu: Osniva se Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso

Jedan od glavnih ciljeva organizacije bit će potpuna transparentnost poslovanja svih članova.

Spajić smatra da će tek kada svi sudionici otvoreno pokažu svoje troškove, cijene i marže biti moguće utvrditi gdje nastaju najveći problemi u lancu proizvodnje i prodaje. Posebno je naglasio važnost uključivanja malih proizvođača.

"Bez njih hrvatsko svinjogojstvo nema budućnost. Veliki sustavi moraju ih uključiti kroz kooperantske odnose jer će samostalno vrlo teško opstati na tržištu", rekao je.

HAPIH: Organizacija će donositi zajednička pravila

Koordinator inicijativnog odbora i zamjenik ravnatelja HAPIH-a Krešimir Kuterovac istaknuo je kako nova organizacija već sada okuplja oko 80 posto primarnih proizvođača i gotovo jednaki udio prerađivačke industrije.

Prema njegovim riječima, riječ je o europskom modelu uređenja tržišta koji omogućuje da sami sudionici dogovaraju pravila poslovanja, umjesto da se ona propisuju isključivo zakonskim rješenjima.

Nakon što Ministarstvo službeno prizna sektorsku organizaciju, pravila koja ona donese moći će se primjenjivati na cijelom tržištu, neovisno o tome jesu li pojedini proizvođači njezini članovi.

"To je model koji u Europi već godinama daje rezultate i vjerujemo da može pomoći i hrvatskom svinjogojstvu", rekao je Kuterovac.

Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Varaždinske županije Josip Križanić upozorio je kako se proizvođači nalaze u jednoj od najtežih situacija u posljednjih nekoliko desetljeća. Kako kaže, cijena svinja pala je na razinu na kojoj proizvođači ostvaruju gubitke od oko 50 eura po svinji.

"Takvi se gubici ne mogu dugo izdržati. Ljudi odustaju od proizvodnje, a mnogi razmišljaju i o klanju rasplodnih krmača, što bi dugoročno dodatno smanjilo domaću proizvodnju", upozorio je.

Dodao je kako problem nije samo Hrvatska, već cijelo europsko tržište koje se suočava s viškom svinjskog mesa i padom potražnje.

Afrička svinjska kuga i dalje prijeti

Ministar Vlajčić osvrnuo se i na stanje s afričkom svinjskom kugom, koja je i dalje prisutna u istočnoj Hrvatskoj. Do sada su potvrđena 53 izbijanja bolesti kod domaćih svinja, a eutanazirano je više od 1.500 životinja. Istodobno je gotovo 200 divljih svinja bilo pozitivno na virus.

Ministar je ponovno pozvao uzgajivače na strogo poštivanje biosigurnosnih mjera te upozorio organizatore brojnih ljetnih manifestacija da meso mora dolaziti isključivo iz odobrenih objekata.

"Situacija je ozbiljna i svi moramo biti odgovorni kako bismo spriječili daljnje širenje bolesti", poručio je.

Vlajčić je najavio kako svinjogojstvo neće ostati jedini sektor koji će dobiti ovakav oblik organiziranja. Prema njegovim riječima, slične organizacije planiraju se i za govedarstvo, ratarstvo te sektor voća i povrća, gdje proizvođači također traže stabilnije tržišne uvjete.

Istaknuo je i kako je država osigurala dodatnih 20 milijuna eura pomoći za ratarske kulture pogođene sušom te još 10 milijuna eura za razvoj skladišnih kapaciteta kako bi proizvođači lakše dočekali povoljnije tržišne cijene.

Dugoročni cilj - veća samodostatnost

Sudionici osnivačke skupštine složili su se da nova organizacija sama po sebi neće riješiti sve probleme hrvatskog svinjogojstva, ali bi mogla postati ključan alat za njegovo dugoročno jačanje.

Zajedničkim nastupom proizvođača, prerađivača i trgovaca želi se povećati domaća proizvodnja, osigurati stabilniji plasman hrvatskih svinja te smanjiti ovisnost o uvozu.

Ako model zaživi u praksi, Hrvatska bi nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji mogla dobiti sustav uređenja tržišta kakav već godinama uspješno primjenjuju razvijene europske zemlje.