Sektor se godinama suočava s rastom ulaznih troškova, snažnim uvoznim pritiscima, biosigurnosnim rizicima, tržišnim oscilacijama i nedovoljnom povezanošću dionika, upozoravaju u HRSM
U dinamičnom i često nepredvidivom okruženju zajedničkog europskog agrarnog tržišta, stabilnost domaće proizvodnje i zaštita nacionalnih resursa od strateškog je značaja. Stoga je Inicijativni odbor, kojeg čine svi važni akteri hrvatskog tržišta svinjskog mesa – uključujući udrugu proizvođača svinja na nacionalnoj razini, najveće proizvodne sustave koji nose najznačajniji dio svinjogojske proizvodnje, mesnu industriju i vodeće trgovačke lance – službeno pokrenuo proces osnivanja Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso (HRSM), stoji u priopćenju organizacije čija inicijativa, ističu, predstavlja važnu prekretnicu i ključni ulog u otpornost i konkurentnost hrvatske proizvodnje i prometa svinjskog mesa.
Navode kako domaća proizvodnja svinjskog mesa sve teže prati potrebe hrvatskog tržišta. Sektor se godinama suočava s rastom ulaznih troškova, snažnim uvoznim pritiscima, biosigurnosnim rizicima, tržišnim oscilacijama i nedovoljnom povezanošću dionika. "Rezultat toga je da se Hrvatska danas nalazi ispod 50 posto samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa. S druge strane, svinjsko meso je uvjerljivo prvi izbor na stolu hrvatskih građana i čini 55 posto ukupne potrošnje mesa", konkretni su s podacima.
Ističu kako pokretanje ove organizacije daje izravne odgovore na ključne izazove s kojima se hrvatska poljoprivreda, a posebice sektor proizvodnje i prometa svinjskog mesa suočava.
"Odgovor Inicijativnog odbora je jasan: rješenje leži u jačanju konkurentnosti, boljoj organizaciji lanca, razvoju prepoznatljivih standarda kvalitete i snažnijem povezivanju domaćeg proizvoda s potrošačem."
Nova organizacija ima za cilj strateški i operativno transformirati cjelokupni domaći lanac opskrbe kroz šest ključnih segmenata:
1. Prehrambena suverenost i dugoročni razvoj
Postavlja se dugoročan smjer razvoja kroz podizanje samodostatnosti i visoke zdravstvene sigurnosti. Trgovački lanci i prodajni kanal za ugostiteljstvo (HORECA sektor) postaju ključni partneri koji osiguravaju stabilnost opskrbe svinjskim mesom kroz planiranu isporuku i ujednačenu kvalitetu, gradeći dugoročno povjerenje konzumenata svinjskog mesa.
2. Upravljanje krizama i uzajamni fondovi
Uvodi se sustavno krizno upravljanje kroz napredne alate za praćenje proizvodnje i predviđanje cjenovnih poremećaja. Osnivanjem zajedničkih uzajamnih fondova i koordinacijom strogih biosigurnosnih mjera na razini cijele države, buduće će se krize premošćivati stabilno, bez dramatičnog pada proizvodnje.
3. Izravna korist za potrošače (kratki lanci opskrbe)
Uređivanjem odnosa po principu "od polja do stola", potrošač dobiva sustav reguliran strožim internim kontrolama, transparentan uvid u podrijetlo mesa, rigoroznu kontrolu hrane za životinje kao i lijekova te maksimalnu svježinu jer je put od domaće farme do police najkraći mogući.
4. Institucionalna ravnopravnost proizvođača
Domaći uzgajivači, kao tradicionalno najosjetljivija karika, prvi put dobivaju čvrst okvir unutar kojeg ravnopravno sjede za istim stolom s prerađivačkom industrijom i trgovcima, razvijajući sektor kroz dijalog, a ne konfrontaciju.
5. Zakonit okvir za sektorsku koordinaciju
HRSM će svoje aktivnosti provoditi isključivo u skladu s europskim i nacionalnim pravilima o sektorskim organizacijama i tržišnom natjecanju. Službeno priznate sektorske organizacije imaju jedinstvenu pravnu prednost – smiju planirati obujam proizvodnje, dogovarati smjernice i provoditi zajedničke strategije (proširenje pravila) bez straha od narušavanja tržišnog natjecanja.
6. Podizanje standarda i investicija u održivost
Uz snažnu stručnu i institucionalnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zajednički proračun i resursi usmjerit će se u primijenjeni razvoj, unapređenje dobrobiti životinja i uvođenje ekološki održivih praksa.
U novoj organizaciji ističu kako iskustva europskih agrarnih lidera, poput Španjolske, Francuske i Italije, zorno pokazuju da sektorsko organiziranje proizvodnju pretvara u profitabilan i učinkovit sustav. Unutar ovog modela, domaći sektor više neće improvizirati. Unaprijed će se definirati jasne smjernice za ugovaranje, tržište mesa pratit će se i u segmentima koji su do sada bili izvan fokusa javnosti, poput javne nabave (škole, bolnice), restorana i hotela.
Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"
Naglašavaju da iako svaki segment unutar poljoprivredno-prehrambenog lanca ima vlastite ekonomske ciljeve, svi sudionici dijele zajednički interes, odnosno stabilan, konkurentan i održiv sektor. "Svrha organizacije je čvrsto povezati dionike koji su međusobno ovisni: proizvođače stočne hrane, uzgajivače, prerađivačku industriju, distribuciju, trgovinu i HORECA sektor. Ako jedna karika oslabi, posljedice osjeća cijeli sustav — od farme do potrošača", poručuju te dodaju kako to za proizvođače znači bolju vidljivost tržišta, snažniji zajednički glas i veću sigurnost za ulaganja. Kada je riječ o prerađivačima, oni će imati predvidljiviju domaću sirovinsku bazu, a trgovina i HORECA sektor pouzdanu opskrbu i jasnu komunikaciju prema kupcima.
"Za potrošače ovo znači više transparentnosti, dugoročno sigurnija hrana i kupnja s povjerenjem, a u konačnici za društvo povećanje prehrambene suverenosti i dugoročni razvoj", vizija je HRSM-a.
Zaključuju da inicijativu, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, predvode ključni akteri tržišta koji uvode europska pravila igre.
Osnivačka Skupština predviđena je u drugoj polovici lipnja ove godine. Kontakt za zainteresirano članstvo je koordinator Inicijativnog odbora Krešimir Kuterovac, a e-mail: sektorske.organizacije@hapih.hr.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 1 mjesec
I da zaključimo nazadnje od svega toga će ispasti samo svinjarije. Nekom novci a nekome ni opanci.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Kod nas večinom se udružuju da bih oprali pare , jer premaleni smo mi da bih mi igrali neku značajnu ulogu na tržištu. Meso ne izvozimo jer smo preskupi , a domaće tržište je toliko malo da za domaće ..malo ima mjesta...zašto opet cijena. Domaće je 20% skuplje..Kriza nam.kuca na vrata...tako da uvjek ili skoro uvjek kupac bira jeftinije...Država pomaže kroz razne intervencije , no i ta država presušila... Sigurno je da je incijativa pohvalna , treba vidjeti kako će to u praksi funkcionirati , jedno je papir a drugo praksa.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Svinjski Baby Beef, ali daleko utjecaniji i opasniji za male seljake budući da će članovi biti Žito i Podravka Agri. Osnivači kao 7 segement nisu napisali da je važan cilj ove udruge progurati novi Zakon o državnom zemljištu po kojem će oni pokupiti ono što nisu do sada , naravno kroz dugogodišnje jeftine koncesije. Biće bodovi za broj svinja, skladišne kapacitete, preradbene kapacitete, broj zaposlenih, poslovne jedinice na JLS, zaposleni agronomi, sve on što seljaci uglavnom nemaju.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Kuterovca treba poslati u ZATVOR , sa Pankretićem , Grivičićem i Kolarom ! Od te ekipe i 2001 imamo NE OBVEZUJUĆE RASPOLAGANJE SA DRŽAVNOM ZEMLJOM i SMANJIVANJE stoke sa Pankretićevim modelom poticaja i u EU smo radi tih ušli sa SAMO oko 960 tisuća ha i minimalnim stočnim fondom !
I l
prije 1 mjesec
opet ce podobni i prodane duse vodit kolo