Potrošnja antibiotika u stočarstvu mogla bi porasti gotovo 30% do 2040. godine

Ako se postojeće poljoprivredne prakse ne promijene, globalna uporaba antibiotika u stočarstvu mogla bi do 2040. godine porasti za gotovo 30% i premašiti 140 tisuća tona. Pokazuju to najnovije procjene znanstvenika iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koje upozoravaju na potrebu hitnih promjena u načinu proizvodnje.

Prema tim procjenama, već u sljedećih pet godina potrošnja bi mogla porasti za gotovo 19%, dok bi bez dodatnih mjera do 2040. dosegnula čak 143.481 tonu, što je povećanje od 29,5% u odnosu na 2019. godinu.

Velike regionalne razlike

Analiza FAO-a pokazuje i značajne razlike među regijama. Azija bi i dalje trebala dominirati s oko dvije trećine ukupne potrošnje antibiotika u stočarstvu, dok se najveći rast očekuje u Africi, čak 40,8% do 2040. godine. S druge strane, u Sjevernoj Americi i Europi očekuju se tek minimalna povećanja.

Unatoč zabrinjavajućim prognozama, ističu da postoje konkretne mjere koje bi mogle znatno smanjiti uporabu ovih lijekova. Prema alternativnim scenarijima, optimizacija proizvodnje i poboljšanje zdravlja životinja mogli bi smanjiti potrošnju i do 57%, na približno 62 tisuće tona do 2040. godine.

Ostaci veterinarskih lijekova u hrani: Hrvatska iznad EU prosjeka, evo u kojim proizvodima

Takav pad bio bi moguć kroz bolje upravljanje farmama, unapređenje biosigurnosnih mjera i povećanje učinkovitosti proizvodnje.

Znanstvenici pritom naglašavaju i važnost smanjenja ukupne biomase stoke, odnosno broja uzgajanih i prerađenih životinja, što izravno utječe na potrebu za ovim sredstvima.

Dosadašnja istraživanja koristila su metodu tzv. jedinice korekcije populacije (PCU) za procjenu intenziteta uporabe antibiotika. No, ta je metoda često bila kritizirana zbog nedostatne preciznosti.

Nove metode praćenja potrošnje

Kako bi se to poboljšalo, istraživači su razvili novu metodu, konverziju biomase stoke (LBC), koja uzima u obzir stvarnu masu životinja i razlike među vrstama, proizvodnim sustavima i veličinom stada. Time se omogućuje preciznije praćenje ukupne biomase, odnosno ukupne mase životinja namijenjenih prehrani.

Važnost smanjenja uporabe antibiotika prepoznata je i na međunarodnoj razini. Čak 47 država već se obvezalo smanjiti korištenje antimikrobnih sredstava u stočarstvu za 30 do 50 posto do 2030. godine. Dodatno, brojne zemlje podržale su i deklaraciju Opće skupštine UN-a kojom se predviđa značajno smanjenje njihove uporabe.

U tom kontekstu FAO je pokrenuo i inicijativu RENOFARM, program usmjeren na smanjenje potrebe za antimikrobnim sredstvima u poljoprivredi kroz održivu transformaciju prehrambenih sustava. Program državama nudi smjernice za politike, tehničku pomoć i jačanje kapaciteta kako bi se smanjila ovisnost o lijekovima, uz istodobno očuvanje produktivnosti.

Zaključno, FAO upozorava da će bez sustavnih promjena u stočarstvu globalna potrošnja antibiotika nastaviti rasti, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi i životinja. Istodobno, dostupna rješenja pokazuju da je smanjenje moguće, ali samo uz koordinirane i pravovremene mjere na globalnoj razini.