Nova studija pokazala: Zagađenje nitratom najviše povezano s uzgojem svinja?

Europska komisija 2017. godine tužila je Njemačku zbog prekomjerne razine nitrata u podzemnim vodama, a nova je studija njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) otkrila da je to povećanje povezano s poljoprivredom, odnosno tovom životinja.

Razine nitrata niže su u šumskim i travnjačkim područjima, a značajno veće vrijednosti zabilježene su na poljoprivrednim područjima u kojima je prosjek razine ovih kemijskih spojeva oko 28%, u odnosu na nacionalni prosjek od samo 18%. U nekim područjima rezultati istraživanja su bili zastrašujući jer je koncentracija onečišćenja premašila do sedam puta dozvoljenu maksimalnu vrijednost koja iznosi 50 mg/l.

Odakle nitrati u povrću i kako djeluju na zdravlje?

U Njemačkoj se rasprava o ovoj činjenici sve više zahuktava jer poljoprivrednici smatraju kako vlada šalje vrijednosti samo iz njihova sektora. Pored toga, kako piše euractiv, imaju saznanja kako se neke članice Europske unije ne pridržavaju pravila i prijavljuju niže razine nitrata izmjerene u šumama.

Za sve je kriva svinja

Prema istraživanju DIW-a oko 50% dušičnih spojeva koji se nalaze u tlu pripisuju se ovome sektoru. Osim toga, lokalni uvjeti poput brzine protoka vode i svojstva tla također uzrokuju povećanu razinu nitrata na određenim mjestima.

Najviša koncentracija ovoga spoja pokazala se u saveznim državama koje tove svinje. Gnojivo koje se koristi u uzgoju žitarica za hranidbu svinja, pretvara se u tlu u nitrat koji se zatim nakuplja u podzemnim i površinskim vodama. Prema nalazima istraživača, viša gustoća spoja pokazala se kod veće populacije svinja, dok je u ostalim sektorima stočarstva koncentracija bila na normalnoj razini.

Hoće li Europska komisija odustati od tužbe protiv Njemačke?

Iako je Njemačka značajno pooštrila propise o gnojidbi, obnavljanje podzemnih voda odvija se jako sporo, a analize koje se provode konstatno stagniraju. Kako bi spriječili moguće novčane kazne, Ministarstvo poljoprivrede i okoliša posljednjih mjeseci radilo je na izmjeni uredbe o gnojidbi koju su zatim predali Europskoj komisiji. Ako ju ona potvrdi, nova stroža pravila na snagu bi mogla stupiti već početkom ljeta. Nakon toga će biti odlučeno hoće li postupak obustaviti ili ne.

Korištenje mulja u poljoprivredi ima štetne posljedice?

U posljednjih nekoliko godina ostale su države članice uspješno smanjile višak nitrata. Danska je, primjerice, smanjila višak dušika za 37% između 1980. i 2007. nakon što je uvela stroža pravila i takozvani registar gnojiva. I u Nizozemskoj je potražnja za dušičnim gnojivima pala za približno polovicu između 1990. i 2012. godine, kada je uvedena gornja granica gnojidbe.

"U svakom slučaju, smanjenje nitrata nije se dogodilo preko noći i drugim je zemljama trebalo 20 do 30 godina", zaključuje Greta Sundermann, jedna od autorica studije DIW-a.