Mijo Pranjić: U stočarstvo se ulaže, ali glavni problem nije riješen

Dok je nekoć gotovo svako domaćinstvo držalo krave, obitelj Pranjić danas je raritet u svom selu. I to ne samo u Drenovcima već u svih devet sela Cvelferije.

"Ovako ozbiljnu proizvodnju kao mi nema nitko. Jedino još moj školski u Posavskim Podgajcima ima sedam grla i to je to", kaže nam Mijo Pranjić, nositelj poznatog OPG-a s kojeg na stolove diljem Hrvatske stiže i vrhunski domaći sir, upravo pod nazivom "Sir iz Cvelferije".

Rijetki su ne samo u županjskom kraju već u cijeloj državi kada je u pitanju mljekarski sektor jer podaci o ovoj proizvodnji su već dugo alarmirajući. Pokazuje to i izvješće Tržišnog informacijskog cjenovnog sustava u poljoprivredi (TISUP) prema kojemu je u travnju 2026. tek 2.056 isporučitelja predalo mlijeko otkupljivačima.

Nude 10 krava, a ne daju zemlju

Isporučena količina iznosila je 34.689.864 kg i u odnosu na mjesec prije bila niža za 2,9 %, kažu službeni podaci. Od same proizvodnje mlijeka, priznaje i naš sugovornik, i dalje se ne može živjeti.

Dušu bi griješio, ističe, da kaže da država ne pomaže, ali sve je to nekako zakašnjelo i rekao bi - nepromišljeno. Daju se veliki novci za povećanje proizvodnje, bilo je za kupnju junica, tu je dobrobit životinja, ali se uvijek izostavi ključni problem. Poljoprivredno zemljište za stočare nije riješeno.

"Znači, vi meni dajete da ja povećam proizvodnju, kupim još 10 krava, a u deficitu sam sa zemljom. Nađite nekog tko bi držao 10 krava, a da mu ne date zemlju", upozorava na gorući problem.

Jer, opisuje dalje, država je stavila na papir da se kod raspolaganja državnim zemljištem prioritet daje stočarima. Međutim, istovremeno je dopustila lokalnoj zajednici da odredi limit. Općina Drenovci odlučila je da je to 30 hektara.

"U tom slučaju ja ostajem bez četiri jer imam 34 hektara državne zemlje u zakupu", opisuje nemilu situaciju navodeći da ujedno još ništa nije riješeno oko dodjele jer je jedan natječaj već treću godinu na "stand by-u".

Simentalac kao idealna pasmina

Obitelj, naime, danas ima sveukupno oko 60 hektara što svoje, što državne i privatne zemlje u zakupu na kojima proizvodi hranu za oko 170 grla goveda pasmine simentalac za koju ističe da je za njih najbolja jer je odlična i za mlijeko i za meso, a genetikom vrlo bliska mliječnom holsteinu. Uz 60-ak muznih krava, drže i tovnu junad, a tu je i vlastiti podmladak - telad, junice.

"Od same proizvodnje mlijeka nitko ne može živjeti", jasan je ovaj uzorni proizvođač čija obitelj unatoč svemu ne odustaje jer, kako kaže i njegova supruga Anja, ne vole tu rečenicu koju uporno mnogi ponavljaju - "ne isplati se".

"Puno je tu uloženo truda, rada i novca da bismo samo odustali", dodaje nositelj OPG-a koji je u razvoj gospodarstva ulagao vlastita i sredstva sufinanciranja putem natječaja iz EU fondova.

Otkupna cijena mlijeka na razini 2020. godine

Njegove krave na dnevnoj bazi daju 1.400 - 1.500 litara, od čega 600-700 ide u preradu, a ostatak u Vindiju.

Istina je, kaže, da je otkupna cijena sirovog mlijeka na razini 2020. kada je tijekom covida narasla na oko 50 centi/kg. Nju diktira tržište te tu država ne može puno učiniti, ali definitivno mora reagirati na prije toga navedeno. Bez zemljišta nijedan stočar ne može opstati, ma koliko unaprijedio i ulagao u proizvodnju.

A ova obitelj koju čine i tri sina te dvije kćeri - David, Antonio, Mihael, Mia i Ana, učinila je upravo to. S preradom mlijeka započeli su još 2010. kada je cijena sirovine doživjela ogroman pad, u 2017. su otvorili siranu iz koje danas izlaze sve vrste sireva te razni jogurti, a prije šest godina su u potpunosti, u suradnji s tvrtkom GEA Farm Technologies Croatia modernizirali i robotizirali farmu.

Modernizacija farme i finalizacija proizvodnje

Bio je to logičan korak nakon što su se odlučili za finalizaciju proizvoda. Gledali su, kaže, da što više automatiziraju kako ne bi bili ovisni o radnoj snazi jer je njezin manjak dodatan, poseban problem u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. I sad su u potrazi za djelatnicom u sirani.

"Ne vjerujem da će doći do podizanja otkupne cijene mlijeka, ne samo kod nas, već na razini cijele EU. I otkupljivači kažu 'gledajte vi da podižete litru po kravi'. To je surova istina, ali je tako i mi gledamo da je što bolja genetika i da su što bolji uvjeti držanja goveda, da uz robotizaciju namakneš tu litru, smanjiš troškove i gubitke", ističe Pranjić čije kravice uistinu imaju, da se tako izrazimo, "hotelski" smještaj koji daje rezultat - zadovoljna krava daje više mlijeka.

Ventilatori se pale čim temperatura dostigne 23 stupnja Celzijeva, a mužnju obavlja automatski GEA DairyRobot R9500. Tu je i Royal de Boer Auto-Scraper, automatski robot za uklanjanje gnoja iz stajskih hodnika na način da svojim prolaskom potiskuje balegu kroz rešetke u lagunu koja se nalazi ispod štale, a dakako, stajsko gnojivo na koncu završava na njihovim njivama gdje niče mahom kukuruz i djetelinsko-travne smjese za silažu i sjenažu te suncokret, tritikal, zob.

Kravama je stoga ugodno i čisto, a na mužnju odlaze same.

"Trenutni koncept staje na OPG Pranjić nastao je iz našeg idejnog rješenja s ciljem maksimalne automatizacije i kontroliranog kretanja krava prema robotima za automatsku mužnju. Osim automatskog sustava za mužnju, isporučili smo i instalirali svu stajsku opremu u štali - od betonskih rešetki, krmnih zabrana, pojilica, ventilatora, ležišta, madraca i slično", pojašnjava Dino Lončar, magistar agronomije i prodajni predstavnik tvrtke GEA Farm.

Automatski sustav za mužnju

U staji se nalaze tri reda ležišta što bi pri konvencionalnoj mužnji bilo previše s obzirom na dužinu blatnog hodnika i da sve krave jedu u isto vrijeme. Kod robotske mužnje, pak, moguće je imati tri reda ležišta budući da se mužnja odvija 24 sata i u svakom trenutku imate određen broj životinja koje su na mužnji, koje leže i koje se nalaze na hranidbenom stolu.

'Vrhovi' su ujutro i navečer zbog toga što je to najčešće vrijeme kada se hrane ili čiste madraci na kojima leže krave.

Kako pojašnjava, iako za mužnju i dolazak krava u robota nisu potrebna pred-selekcijska ili post-selekcijska vrata, ona znatno pospješuju njegovu iskoristivost jer u robot ulaze samo one koje trebaju biti pomuzene. Smanjuju potrebu za ljudskim radom i unaprjeđuju upravljanje stadom.

Naime, koncept se temelji na njihovo usmjeravanju prema robotu za mužnju prije dolaska do hranidbenog stola. Putem pred-selekcijskih vrata sustav automatski prepoznaje životinje koje imaju pravo na mužnju te ih usmjerava prema čekalištu ispred GEA DairyRobot R9500. Nakon uspješne mužnje krave dobivaju pristup hrani. "Kako bi se životinje na prirodan način potaknulo na odlazak na mužnju, sve pojilice postavljene su iza jednosmjernih, prstenastih tzv. fingergate vrata, koja se nalaze na prolazima za krave. Na taj način kada prođe kroz jednosmjerna vrata, da bi se vratila na hranidbeni stol, mora proći kroz pred-selekcijska vrata.", objašnjava princip.

Ujedno, svaka krava ima ogrlicu oko vrata na kojoj se nalazi CowScout čip, koji uz identifikaciju bilježi i aktivnost, vrijeme hranjenja i vrijeme preživanja.

Ukoliko u staji ima prostora za odvajanje životinja kojima je potreban pregled ili iz nekog drugog razloga trebaju biti odvojene, postoje i post-selekcijska automatska vrata. Većinom su to vrata s tri moguća smjera kretanja, tako da krava nakon uspješne mužnje može biti normalno puštena na hranidbeni stol, dok ona koja nije imala potpunu mužnju može biti vraćena u ograđeni čekališni prostor ili biti odvojena u prostor za odvajanje, pojašnjava rad ovog pametnog rješenja.

Grla je, dakle, moguće odvojiti u selekcijski prostor, ukoliko ih je potrebno, primjerice, pregledati ili osjemeniti.

"Vi sami možete u programu narediti da se pojedina krava odvoji u selekcijski dio", navodi Lončar.

Svaka četvrt se muze zasebno

Kad uđu u robota, robotska ruka postavlja sisne čaše." Na našem robotu se svaka četvrt muze zasebno. Kada se postavi jedna sisna čaša, a vijeme postavljanja za sve četiri je između 28 do 30, najviše 40-ak sekundi, kreće pranje i odvija se tzv. koncept In-Liner everything, znači da se događa sve u istoj sisnoj čaši", dodaje.

Cijeli proces, ističu iz tvrtke GEA koja je prije točno 100 godina, 1926., predstavila svoj prvi uređaj za mužnju "Westfalia", a prije 25 godina i prvi automatski sustav za mužnju, osmišljen je s naglaskom na higijenu, učinkovitost i udobnost za farmera i njegove krave.

Proces započinje ulaskom krave, a onda slijede identifikacija, pozicioniranje, raspodjela koncentrirane hrane, postavljanje sisne čaše, stimulacija, pranje sisa/pretpranje, izmuzivanje prvih mlazova mlijeka, analiza mlijeka po četvrtima, mužnja, odvajanje mlijeka po četvrtima, dezinfekcija nakon mužnje, skidanje i pranje sisnih čaša i dezinfekcija te konačne ispiranja sustava.

"Čim se prva sisna čaša postavi na jednu četvrt automatski počinje pranje, stimulacija i izmuzivanje prvih mlazova mlijeka, dok se u isto to vrijeme ostale sisne čaše postavljaju neovisno jedna o drugoj. Sve je to kontrolirano pomoću ventila, tako da ne može doći do miješanja, da ne bi slučajno otpadno mlijeko ili voda od pranja završili u mljekovodu. U samom robotu postoje dva realizera za dobro i za loše miljeko, odnosno otpad", pojašnjava Lončar.

Rizik od mastitisa smanjen na minimum

Nakon stimulacije kreće mužnja na način da se svaka četvrt muze neovisno jedna o drugoj.

"Ako recimo u drugoj četvrti protok mlijeka padne, ta se skida, a ostale tri se i dalje muze dokle god ima protoka mlijeka. I tu je zapravo vidljivo povećanje količine, gdje vi zapravo imate dobro pomuženo vime te je i rizik od mastitisa smanjen na minimum", opisuje

Nakon završene mužnje vrši se dezinfekcija sise posebnim dezinfekcijskim sredstvom koji, dok još djeluje podtlak, dobro zatvara sisni kanal i smanjuje rizik od ulaska patogena. Također, kao dodatna oprema u robotu postoji i senzor za detekciju somatskih stanica koji funkcionira bez korištenja kemijskih reagensa. Senzor omogućuje rano otkrivanje promjena u zdravlju vimena i potencijalne pojave mastitisa analizirajući mlijeko svake četvrti vimena zasebno tijekom cijelog procesa mužnje. Sustav GEA DairyMilk M6850 prikazuje detektirane somatske stanice kroz indeks zdravlja vimena, trendove mjerenja, analizu pojedinačnih četvrti vimena i automatske alarme.

"Takav pristup omogućuje kontinuirano praćenje zdravlja krava i rano otkrivanje mastitisa tijekom svakodnevne mužnje", objašnjava.

Nadaje, kao standardna oprema uz robot dolazi uređaj za odvajanje mlijeka MS1. GEA MS1 (Milk Separation Unit) je automatski sustav za odvajanje mlijeka integriran u robotsku mužnju GEA DairyRobot R9500. Sustav, navodi Lončar, omogućuje sigurno izdvajanje mlijeka krava u karenci, svježe oteljenih te životinja sa zdravstvenim odstupanjima, čime se sprječava kontaminacija glavnog spremnika mlijeka i osigurava najviša kvaliteta proizvedenog mlijeka. Sustav je nadogradiv s dodatnim uređaje za odvajanje mlijeka za telad GEA MS20 sa do sveukupno devet kanti.

Robot može djelovati i sam

Bitno je, dodaje, znati da robot kao takav može djelovati i sam. Ne morate imati cjelokupno rješenje kakvo ima obitelj Pranjić - usmjerivače, vrata, jamu za muzača. Ali je za farmera bolje i lakše ukoliko je moguće napraviti manje čekalište za određen broj krava jer se tako kontrolira način kretanja životinja kroz samu štalu i dolazak na mužu.

GEA DairyRobot R9500 je modularan, pa se dodatne opcije mogu nadograditi i integrirati u bilo kojem trenutku. "Ne mora biti sve odmah. Gledamo uvijek da to bude usmjereno i korisno za rad farmera", ističe Dino.

Puno podataka je dostupno preko robota za koje bismo prije morali biti prisutni kod krava da bi ih evidentirali, dodaje i Mijo Pranjić. Bilo da se životinja tjera, što robot prepoznaje po njezinoj kretnji ili je problem s vimenom, somatskim stanicama, kakvoj bolesti, ili pak prema mužnji stočar kompletno stado poznaje napamet. Kaže da svaka promjena ukazuje na nešto, a onda se tu kravu stavlja pod nadzor i prati ili zove veterinara.

"I sve to alarm javi na mobitel", dodaje Dino.

Ured na dlanu

Naime, putem aplikacije GEA DairyNet ured je na dlanu. Međutim, to ne znači da ćete stroj i krave ostaviti cijelo vrijeme bez nadzora.

"Robotizacijom smo izbjegli taj psihološki pritisak da morate biti tu u isto vrijeme dvaput dnevno. No, naravno, netko mora stalno biti dostupan ako se nešto dogodi da to eliminira ili da kontaktira servis. Većina stvari se otkloni daljinski, a ako ne, onda serviser dolazi i riješi. I tako već šest godina funkcionira", ističe Pranjić navodeći da postoji mogućnost gašenja pojedinih alarma na mobitelu, dok će neki, kao što su oni za prestanak rada robota - uvijek zvoniti.

Dakako, kako je riječ o živim bićima, miran san je rijedak u stočara jer baš kao i ljudi, krave znaju ponekad napraviti "cirkus". Sad su mirne, primijetili smo.

"Pa sad jesu. Najslađe je njima na neki blagdan, svetac, državni praznik, kad nitko ne radi, kad idemo u svatove, onda uvijek nešto naprave", smije se nositelj OPG-a osnovanog još 80-ih godina prošlog stoljeća. Roditelji su se 1978. preselili iz Bosne u Slavoniju i počeli baviti stočarstvom.

Bila je to mješovita proizvodnja, krave, bikovi, svinje i ostalo. Poslije očeve smrti 2003., Mijo je preuzeo gospodarstvo kada su se preinvestirali na intenzivnu proizvodnju mlijeka. Godine 2007. nabavili su prvo stado mliječnih krava iz Austrije, napravili novu štalu, a od stare uredili izmuzište i postupno se širili.

Niz nagrada za vrijednu obitelj

Danas su nositelji brojnih priznanja i nagrada, kako za mlijeko, tako i za sir, ali i u sektoru seoskog turizma jer su otvorili i kušaonu.

Planova ne nedostaje jer ideja je imati i vlastitu malu klaonicu. No, kaže, polako.

Na koncu, na naš upit "I, kako radi robot", uzvraća odmah: K'o crnac! A onda, da ne bi ispalo politički nekorektno 'loptu' prebacuje na svoj mlin: K'o Bosanac!

Više o automatskom sustavu za mužnju tvrtke GEA možete doznati na nekom od niže navedenih kontakata.