• Ivan Ćosić Bukvin
  • 16.06.2017. 10:30

Čovjek koji čuva povijest Cvelferije

Uz rakijicu, kruh, kulenovu seku i slaninu, onako bijelu, sapunjaru sjedimo u hladovini stare vrbanjske dnevne sobe s početka prošlog stoljeća. I divanimo!

  • 4.367
  • 518
  • 0

Županja, pa ravnom cestom u Bošnjake. Onda nas put u cetrnu sela zavije prema jugu. Tamo prema Cvelferiji. Prema Gunji, Đurićima, Vrbanji, Soljanima, Posavskim Podgajcima, Strošincima, Račinovcima, Drenovcima, Rajevu Selu. Tih devet sela su Cvelferija. Sam jug Vukovarsko-srijemske županije. Jug Srijema. Jug Šokadije. Kako god hoćete.

Zaustavljamo se u Vrbanji, a razlog je uvijek posjet Ivanu Ćosiću Bukvinu. Čovjeku koji bilježi povijest, sadašnjost, a i budućnost Cvelferije.

Cvelferija je i danas baš kao i nekada izrazito poljoprivredni kraj. Razumljivo uz određena odstupanja u prošlosti u pojedinim mjestima kao što su Gunja i Vrbanja, donekle Drenovci, gdje je bilo dosta radničkog sloja. U Gunji zbog blizine Brčkog, a u Vrbanji zbog šumarstva i poljoprivrednog dobra.

Cvelferija postala ratarski kraj

U prijašnjim vremenima to se ogledalo kroz stočarstvo i ratarstvo, dok se danas većinom stanovnici bave ratarstvom. U stočarstvu je govedarstvo svedeno na minimum zbog propadanja farm, te uz njih također i nekoliko svinjogojskih. Postoji još dobar dio radništva, ali u manjem broju nego nekad te i jedan znatan broj sezonskih radnika i onih otišlih izvan zemlje. Nadam se samo privremeno, kaže Bukvin primajući nas u svom domu. Svojoj tradicijski uređenoj kući.

Mora se olakšati život i rad poljoprivrednicima i rasteretiti ih nameta!

Uz rakijicu, kruh, kulenovu seku i slaninu, onako bijelu, sapunjaru sjedimo u hladovini stare vrbanjske dnevne sobe s početka prošlog stoljeća. I divanimo.

Društveni žiovt Vrbanje i okolice

Kakav je danas društveni život Vrbanje i okolnih sela, prvo je što ga pitam čim smo sjeli.

"Društveni život sela u cvelferiji tako i u Vrbanji ogleda se kroz nogomet, zatim mjesne KUD-ove te nekoliko udruga građana, a to su prije svega ribolovna, lovačka i vatrogasna društva koja su veoma aktivna te nekoliko raznih sportskih i kulturnih. Primjerice udruga vezilja, pjevačkih i tradicijskih skupina. Ističem i postojeće tri konjogojske udruge. Također kroz aktivnosti knjižnice (Narodne) u Drenovcima i novo oformljenog muzeja Cvelferije. Ali ne podjednako u svakome mjestu. U pojedinim mjestima je i jedan broj individualnih pokretača nekih društvenih događanja", priča Ivan Ćosić Bukvin a koji se jako brine i zbog učestalosti odlaska iz ljudi iz tih sela.

Stanje je nazvao veoma kompleksnim.

Treba ponovno pokrenuti stočarstvo

Prelazak na kapitalistički način privređivanja na svim razinama izveden je brzo i s velikom željom za promjenama u tom pravcu od 1991. S toga je određen dio ljudi i firmi zbog neprilagođenosti tom načinu rada propao u velikoj želji za stvaranjem kapitala i bogatstva koje ne dolazi preko noći.

Niz istih je dizanjem raznih kredita i nemogućnosti vraćanja istih ili nepoznavanja te vrste privređivanja propao. Dio je zaista i oštećen raznim makinacijama koje graniče s kriminalnim radnjama. Nezgodno je što su ljudi usred takvih događanja gubili radna mjesta te moraju otići iz sela. A dio ih odlazi i zbog malograđanštine i pomodarstva napuštajući radno mjesto gdje su bili zaposleni, ističe naš domaćin.

A što se može učiniti uvijek je pitanje koje visi nad glavama. Što poduzeti. Bukvin nam odgovara kako je jedini izlaz da se pokrene poljoprivreda odnosno svaki vid te proizvodnje i to olakšicama, a posebno u stočarstvu i davanjem pozitivnih mogućnosti malim poduzetnicima. Odnosno, kako je rekao, rasteretiti ih davanja raznih, prije svega državi.

Zadružna kuća Bukvin

Soba u kojoj sidimo, kako kaže naš domaćin, a i kuća je zadružna kuća Bukvin izgrađena godine 1885., nakon potpune diobe nekad velike zadruge kbr. 48. u Vrbanji. Ovdje u selu samo je on još od Bukvinih. Bukvina velika ili "pridnja soba" postavljena je tako kako je uglavnom izgledala 1903. i 1925. s orginalnim namještajem.

"Siguran sam uz moje dobro poznavanje Cvelferije da je kao takova u orginalu i jedina na širem prostoru ovdje, a ne samo u Cvelferiji. U istoj je do sada o meni, selu, povijesti i etnologiji tj. baštini našoj snimljeno mislim oko 15-17 televizijskih emisija od onih 20-minutnih i priloga od pet do šest minuta, pa sve do onih u nekoliko nastavaka od strane raznih TV kuća, među njima i Češke i BiH koje su radile i međunarodne priloge.

Fotografije iz 19. stoljeća

Soba je zaista bogata raznim namještajem te i naknadnim prilozima postavitim u njoj od kojih bi istaknuo i drveni stočić/tronožac iz vremena 1849.-1850. godine. O svakome predmetu znam priču njegovog postojanja i čemu je služio. Nije pretrpana i posebna čar su stare fotografije od kojih je najstarija iz 1885. godine, ne samo obitelji već i sela Vrbanja i šire koje sam prikupio mojim višegodišnjim bavljenjem baštinom i poviješću sela Slavonije i Srema.

Ja se izjašnjavam kao Sremac, a tako se izjašnjava i jedan dio ljudi s kojima kontaktiram na našoj županiji", kaže Ivan koji se inače kao i svi Vrbanjci bavi i poljoprivredom. Posjeduje zemlju koju je dao u arendu, pa ima svinje koje su mu prioritet. No, ne miruje i u stvaralačkom smislu. Unazad nekoliko mjeseci završava tri knjige s kojima će se broj njegovih ukoričenih radova popeti na 30. Radi s pojedincima i raznim ustanovama te ponekim i na državnoj razini nekoliko projekata.

"Iduća je knjiga koju mislim početi a u pripremi je naslovom Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama čemu se iskreno veselim. Dosadno mi nije nikada te često odlazim do Beča i Zagreba na razne izložbe dok naše ovdje u županiji rjetko da koja protekne bez mog učešća tj. mojih eksponata . Razumije se iz povijesti i etnologije i etnografije", ispričao nam je na kraju Ivan Ćosić, Bukvin.


Fotoprilog


Tagovi

Vrbanja Bukvin Ivan Ćosić Svinje Poljoprivreda


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.