Evo što se događa s cijenama mlijeka i mliječnim proizvodima: TISUP objavio procjene

U odnosu na početak godine otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj niže su za 4,3%, ističu iz Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP). Tako je u svibnju 2026. prosječna cijena mlijeka realne kvalitete iznosila 0,48430 €/kg uz udio od 3,97% mliječne masti i 3,48% bjelančevina. U odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,87%, dok je u usporedbi sa svibnjem prošle godine zabilježen pad od 0,46%.

Prema procjenama za lipanj 2026. godine, očekivana cijena iznosi oko 0,48447 €/kg, što ne ukazuje na značajnije promjene na domaćem tržištu.

Pad i u Europskoj uniji

U usporedbi s ostalim državama članicama Europske unije, Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama višeg cjenovnog razreda. Prema procjenama za svibanj, višu otkupnu cijenu od Hrvatske imale su četiri države članice – Cipar, Malta, Grčka i Finska.

Prosječna godišnja otkupna cijena mlijeka realne kvalitete u 2025. iznosila je 0,49421 €/kg uz 4,06% mliječne masti i 3,53% bjelančevina. To je 2,7% više u odnosu na 2024. te čak 19% više u odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2020. do 2024. godine. Tijekom cijele 2025. bile su na nešto višim razinama nego godinu ranije, pri čemu je trend kretanja cijena bio sličan.

Na tržištu Europske unije i dalje je prisutan negativan trend. Prema dostupnim podacima, prosječna otkupna cijena mlijeka na razini EU u travnju 2026. iznosila je 42,79 €/100 kg, što je za 0,3% manje nego prethodnog mjeseca te za 19,2% manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Europska komisija procjenjuje da će prosječna cijena mlijeka u svibnju 2026. iznositi 42,52 €/100 kg, što je za 12,2% niže od otkupne cijene mlijeka realne kvalitete na hrvatskom tržištu.

Stabilne cijene mliječnih proizvoda

Prosječne veleprodajne cijene mliječnih proizvoda u svibnju 2026. godine uglavnom su ostale stabilne u odnosu na travanj. Cijene svježeg mlijeka s 3,2% mliječne masti, jogurta, maslaca u bloku od 25 kilograma te svježeg polumasnog sira od 500 grama zadržale su razinu iz prethodnog mjeseca.

Istodobno su za sir trapist, maslac od 250 grama i trajno mlijeko s 2,8% mliječne masti bile niže za između 3 i 4%, dok su sira edama, goude te vrhnja s 12 i 20% mliječne masti porasle za 3 do 6%.

U usporedbi sa svibnjem 2025. godine, značajno niže cijene bilježe maslac od 250 grama i maslac u bloku od 25 kilograma, za 8,5 do 9,5%, trajno mlijeko s 2,8% mliječne masti jeftinije je za 16,5%, a sir gouda za 18%. Za ostale mliječne proizvode nisu se značajnije mijenjale.

U travnju 2026. godine u isporuci mlijeka sudjelovalo je 2.056 isporučitelja, a ukupna količina isporučenog kravljeg mlijeka iznosila je 34.689.864 kilograma. To je 2,9% manje nego u ožujku ove godine, ali 4,7% više u odnosu na isti mjesec prošle.

Prema procjenama, u svibnju bi isporuka mogla dosegnuti oko 36.081.040 kilograma.

Ukupna otkupljena količina kravljeg mlijeka u 2025. godini iznosila je 382.545.691 kilogram, što je za 1,02% više nego godinu ranije.

U travnju 2026. godine u odnosu na ožujak smanjena je proizvodnja svih praćenih mliječnih proizvoda. Proizvodnja kravljeg sira pala je za 9,8%, vrhnja za 13,7%, fermentiranih proizvoda za 2,9%, mlijeka za piće za 3,7%, a maslaca za 9,6%.

U usporedbi s travnjem 2025. godine smanjena je proizvodnja vrhnja i kravljeg sira, i to za po 6,5%. S druge strane, proizvodnja fermentiranih proizvoda povećana je za 10,2%, mlijeka za piće za 2,1%, a maslaca za 11,9%.

TISUP: Povećana proizvodnja mliječnih proizvoda, smanjen deficit uvoza

U ožujku 2026. udio izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda činio je 3,4% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je udio uvoza iznosio 6,1%. Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dosegnuo je 104.404.803 eura odnosno 76.566 tona, dok je izvoz iznosio 33.452.412 eura odnosno 17.048 tona.

Smanjen deficit uvoza

Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio je 70.952.391 euro, što predstavlja smanjenje od 15,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U strukturi izvoza najveći udio imaju sirevi i skuta s 39%, zatim mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostali fermentirani proizvodi s 34%, dok mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeni, čine 16% izvoza. Kod uvoza dominiraju sirevi i skuta s udjelom od 53%, dok mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeni, sudjeluju s 25%.

U mljekarskom sektoru u ožujku 2026. godine zabilježeno je vrijednosno smanjenje uvoza od 6,8% te povećanje izvoza od 18,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 32,0%.