TISUP: Povećana proizvodnja mliječnih proizvoda, smanjen deficit uvoza

U odnosu na početak godine otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj niže su za 3,5%, ističu iz Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP). Tako je u travnju 2026. prosječna cijena mlijeka realne kvalitete iznosila 0,48853 €/kg uz udio od 4,05% mliječne masti i 3,50% bjelančevina. U odnosu na prethodni mjesec cijena je niža za 0,18%, dok je u usporedbi s travnjem prošle godine zabilježen pad od 0,19%.

Prema procjenama za svibanj 2026., očekivana cijena iznosi oko 0,48734 €/kg, što ne ukazuje na značajnije promjene na domaćem tržištu, iako se očekuje nastavak blagog pada.

Pad i u Europskoj uniji

U usporedbi s ostalim državama članicama EU, Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama višeg cjenovnog ranga. Prema procjenama za travanj, višu otkupnu cijenu od Hrvatske imalo je pet država članica - Cipar, Malta, Grčka, Finska i Španjolska.

Prosječna godišnja otkupna cijena mlijeka realne kvalitete u 2025. godini iznosila je 0,49421 €/kg uz 4,06% mliječne masti i 3,53% bjelančevina. To je 2,7% više u odnosu na 2024. godinu te čak 19% više u odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2020. do 2024. godine.

Na tržištu Europske unije i dalje je prisutan negativan trend pa su tako u posljednjih šest mjeseci cijene pale za 19,3%. Prema dostupnim podacima, prosječna otkupna cijena na razini EU u ožujku 2026. iznosila je 43,07 €/100 kg, što je 1,9% manje nego prethodnog mjeseca te 19% manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Europska komisija procjenjuje da će u travnju 2026. iznositi 42,91 €/100 kg, što je 12,2% niže od one na hrvatskom tržištu.

Prosječne veleprodajne cijene mliječnih proizvoda u travnju 2026. uglavnom su ostale stabilne u odnosu na ožujak. Cijene svježeg mlijeka, jogurta, maslaca od 250 grama i vrhnja s 12% mliječne masti zadržale su razinu iz prethodnog mjeseca.

Istodobno su cijene sira goude pale za 2,5%, dok je za trapist porasla za čak 15%. Ostali proizvodi zabilježili su tek blagi rast do 3%.

U usporedbi s travnjem 2025., značajno niže cijene bilježe maslac od 250 grama i pakiranja od 25 kilograma, i to od 6,8 do 8,7%, trajno mlijeko s 2,8% mliječne masti jeftinije je za 13,2%, a sir gouda za 21,2%. S druge strane, za ostale mliječne proizvode uglavnom su bile nešto više, pri čemu se posebno ističe rast cijene polutvrdog sira trapista od 13,1%.

Povećana proizvodnja mliječnih proizvoda

U ožujku 2026. godine u isporuci mlijeka sudjelovalo je 2.067 isporučitelja, a ukupna količina isporučenog kravljeg iznosila je 35.742.316 kilograma. To je 13,1% više nego u veljači ove godine te 3,5% više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema procjenama, u travnju bi isporuka mogla dosegnuti oko 34.690.481 kilogram.

Ukupna otkupljena količina kravljeg u 2025. godini iznosila je 382.545.691 kilogram, što je za 1,02% više nego godinu ranije.

U ožujku 2026. u odnosu na veljaču povećana je proizvodnja svih praćenih mliječnih proizvoda. Proizvodnja kravljeg sira porasla je za 20,3%, vrhnja za 16,8%, fermentiranih proizvoda za 11,9%, mlijeka za piće za 2,3%, a maslaca za 21,5%.

TISUP: Blago pala cijena sirovog mlijeka, kakve su procjene za dalje?

U usporedbi s ožujkom 2025. godine smanjena je proizvodnja mlijeka za piće za 11,3% i maslaca za 4,2%, dok je proizvodnja fermentiranih proizvoda porasla za 22,4%, vrhnja za 3,8% te kravljeg sira za 18,7%.

U veljači 2026. godine udio izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda činio je 3,4% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je udio uvoza iznosio 6%. Ukupan uvoz dosegnuo je 60.035.981 eura odnosno 48.924 tone, dok je izvoz iznosio 20.902.423 eura odnosno 10.852 tone.

Smanjen deficit uvoza

Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio je 39.133.558 eura, što predstavlja smanjenje od 29,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U strukturi izvoza najveći udio imaju sirevi i skuta s 38%, zatim mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostali fermentirani proizvodi s 34%, dok mlijeko i vrhnje čine 17% izvoza.

Kod uvoza dominiraju sirevi i skuta s udjelom od 51% te mlijeko i vrhnje s 29%. U mljekarskom sektoru u veljači 2026. zabilježeno je vrijednosno smanjenje uvoza od 18,6% te povećanje izvoza od 14,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 34,8%.