Kada krava liže sve što stigne došlo je do poremećaja u hranidbi

Problem s kojim se susreću mnogi uzgajivači je sklonost krava prema lizanju svega što im se nađe na putu. Razlog ovoj pojavi je poremećaj u hranidbi i uspješno se može riješiti, piše dr. Manfred Hoffman za Agrarheute.

Najčešće se radi o nedostatku minerala, prije svega natrija, bakra, kobalta, mangana, željeza i fosfora. Uobičajen postupak je dodavanje soli za lizanje u svakodnevnu hranidbu. Pored toga je neophodno osigurati dovoljne količine vode kako bi životinje izbalansirale višak natria. U većini slučajeva ćemo tako riješiti problem.

Prilagoditi obroke

Dr Hoffman navodi da je prilikom izračunavanja unosa glavnih i elemenata u tragovima potrebno uzeti u obzir i količine preuzete iz vode za piće. U suvremenim farmama se elementi kao što su kalcij, fosfor, magnezij, natrij, kalij, sumpor i klor kao i oni u tragovima bakar, cink, mangan, selen, kobalt i jod uključuju u proračun obroka.

Dodavanje onoga koji nedostaje u zasebnom obliku može poremetiti odnos između elemenata. Najpouzdanija profilaksa se može postići davanjem industrijski proizvedenih mineralnih krmnih smjesa kao dijela mješovitog obroka. Organski vezani elementi u tragovima su korisni jer nisu podložni nikakvom antagonističkom utjecaju.

Nedostatak hraniva

Ovaj stručnjak napominje da se nedostatak fosfora rijetko javlja. Njegov optimalni sadržaj u ukupnom obroku je između 3,6 i 4,0 g po kilogramu suhe tvari.

Problemi zbog nedostatka bakra se češće javljaju i mogu biti uzrokovani nizom faktora koji su specifični za lokaciju kao što je kvaliteta i karakteristike zemljišta i primjenjene agrotehničke mjere. Nedostatak tog elementa može imati sekundarni karakter, jer ga mogu inhibirati drugi sastojci hrane. Takav antagonistički učinak imaju sumpor, molibden, željezo, cink, mangan, kadmij, olovo ili kalcij.

Simptomi su u vidu gubljenja boje dlake. To se prvo uočava oko očiju i njuške, a zatim i na drugim dijelovima tijela. Dlaka gubi sjaj i postaje gruba. Javlja se anemija, nastaje poremećaj plodnosti, smanjenje imuniteta, gubitak koordinacije i poremećaji u zadnjim ekstremitetima u slučaju uznapredovalog nedostatka. Također, može se javiti drastična promjena ponašanja, u kojem se životinje okreću oko svoje osi i ugibaju. 

Kobalt je uključen u mikrobnu sintezu vitamina B12 i fermentaciju u buragu te potiče mikrobiološko korištenje celuloze. Zbog njegovog nedostatka krave brzo gube na težini nakon smanjenja unosa hrane, posljedično pada prinos mlijeka, imaju ketotičke simptome, a ponekad i dijareju. Vanjske karakteristike su gruba dlaka, ljuskava koža, a kod spolno zrelih životinja dolazi do nedostatka topline. Oteljena telad su slaba. U poodmakloj fazi životinje postaju nemoćne, gube na težini i razvija se anemija. Na kraju dolazi do uginuća.

Nedostatak mangana ima sekundarni karakter, a njegovi antagonisti su željezo, bakar, sumpor i cink. Mlade životinje i krave često pokazuju škljocanje i igranje jezikom. Imaju nepravilan i tihi estrus. Otiču im zglobovi. U poodmakloj fazi može doći do prijevremenog telenja, pobačaja i mrtve teladi.

Telad krava s nedostatkom mangana obično su slaba, imaju krive ekstremitete i ograničenu pokretljivost.

Anemija je uvijek povezana s nedostatkom željeza što rezultira niskim razinom hemoglobina u krvi. Od primarnog nedostatka pogođena su skoro samo telad koja se hrani. Pokazuju nevoljkost da piju, spori rast i lizanje. Rijetko se javlja kod mliječnih krava. Uzrok je sekundarni nedostatak kojeg izazivaju bakar, mangan i selen, ali i nedostatak sirovih proteina i bakra može blokirati apsorpciju željeza. Uobičajene subkliničke karakteristike su smanjenje unosa hrane i prinos mlijeka uz povećanje broja somatskih stanica. Ovakve životinje pokazuju izražen instinkt lizanja.

Neadekvatna struktura hrane može biti uzrok

Drugi uzroci lizanja mogu biti nedovoljan sadržaj vlakana u obroku ili njihova struktura. Strukturnu efikasnost obroka kada su u pitanju vlaknasti materijali po životinji i danu čine sirova vlakna iz grube stočne hrane u iznosu 400 g na 100 kg tjelesne mase i dan. Količina kiselih, koja sadrže lignin i celulozu iz grube stočne hrane treba biti 430 g na 100 kg tjelesne mase dnevno, a ukupnih neutralnih više od 750 g na 100 kg tjelesne mase i dan.