Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Analiza govedarstva
  • 04.07.2022. 14:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hrvatska za nekoliko godina može ostati bez vlastite proizvodnje mlijeka?

Nužan je akcijski plan za spas mljekarskog sektora, upozorila je konzultantica Zvjezdana Blažić predstavljajući analizu sektora govedarstva.

Foto: Marinko Petković
  • 2.299
  • 1.020
  • 0

Iako sektor stočarstva u Hrvatskoj koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju, pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina, od 2012. do 2021. godine, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda).

Od 2018. godine broj ovih životinja kontinuirano raste, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. godini činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesni 10 posto), dok udio stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada.

"Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a zabrinjavajuće je što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom - točnije 48 posto", kazala je na brifingu za novinare u Zagrebu konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić, dodajući da je nužan akcijski plan za spas mljekarskog sektora.

Kako je navela, proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. godine je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, farmi, isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog i mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj-mljekarskoj industriji. 

Preživjelo 28 posto mliječnih farmi, izgubili 40 posto krava  

Prema njenim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na njegovu manju proizvodnju. Broj farmi koje isporučuju mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja u 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. godine. Na "životu" je, kaže, od nekadašnjeg broja proizvođača ostalo tek oko 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji bilježe pad po broju i veličini stada.

Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. godine, uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. godine. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.

"Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi", upozorila je.

U prosjeku imamo samo pet krava po mliječnom gospodarstvu

Analiza je pokazala i da je u proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo ih izgubili preko 40 posto. U 2012. godini proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara, a u 2021. godini 511 milijuna. "To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,7 posto", kazala je Blažić.

Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za 255,6 milijuna eura

Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.

Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30 posto u odnosu na prosjek Europske unije i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo ovu namirnicu, Njemačkoj i Mađarskoj, proizvodnja se kreće oko 8.500 kg po kravi, dok je kod nas 4.620 kg (manji za 45 posto). Suprotno proizvodnji, potrošnja raste te se troši preko 900 milijuna kg mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.

Blažić ističe kako sva ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu u konačnici bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo.

Četiri proizvođačke organizacije nisu saživjele

Kako se čulo, za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i dodatni prihod od ratarskih proizvoda. Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Uz to potrebna je i jaka savjetodavna služba kao potpora za uvođenje novih znanja i tehnologija, osiguranje značajnih sredstva za investicije u opremanje farmi suvremenim strojevima/robotima za mužnju...

Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija (PO) kao i osiguranje primjene "Mliječnog paketa" kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom jer, čuli smo, četiri PO nisu saživjele u mljekarstvu. Uz to, predlažu i da s obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka na nivou prosjeka EU. U svibnju je cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od EU prosjeka za 16,5 posto. Isto tako ovu industriju treba osloboditi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV-a na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima, predlažu.

Odgovarajući na upite, kazala je da u prosjeku imamo samo pet krava po mliječnom gospodarstvu, a da je 52 posto mljekarske industrije u Njemačkoj u vlasništvu proizvođača, a slično je i u Austriji.  

Polovicu ukupne proizvodnje goveđeg mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza

Kada je riječ o proizvodnji mesa, stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Broj proizvođača goveda je također u padu, a uzgojem mesnih pasmina se bavi oko 70.000 gospodarstva.

Ministarstvu predložili Program razvoja, ali odgovora nema 

Inače, potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja govedine oscilira od godine do godine, ali je pad oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz značajno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 12,2 posto od 2014. do 2021. godine. Polovicu ukupne proizvodnje ovog mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok ili u EU, pokazuju podaci iz analize.

Napominju i kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost, odnosno imaju nisku bruto maržu. U sustavu proizvodnje krava-tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.

Austrijski stočari imaju samo 20 mliječnih krava u prosjeku, a žive bolje od hrvatskih

Proizvodno vezane potpore za tov junadi se odobravaju za 130 do 140 tisuća goveda u iznosu 700 kn/govedu (2020. godina) što je smanjenje s ranijih 850 kuna. PVP za krave dojilje (sustav krava tele) se odobravaju za 50.000 goveda u iznosu 1.050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava-tele značajno pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu značajno rasla. Udio izravnih potpora u bruto dohotku u prosjeku iznosi oko 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. "Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, koje su niže od potpora u većini EU zemalja, ovaj sektor ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal", naglasila je Blažić.

Ministarstvu poljoprivrede predložili su poseban Program razvoja govedarske proizvodnje, koji ima cilj povećanje teladi za tov, u svrhu smanjenja uvoza i osiguranja junećeg mesa za izvoz. Pilot projekt se, naveli su. predlaže provesti na području Banije, a poslije i zapadne Slavonije i Like. "Ali, ni nakon šest mjeseci nema odgovora", zaključuju u Smarteru.


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Govedarstvo Proizvodnja mlijeka Negativni trendovi Zvjezdana Blažić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zbog panike uginulo oko 300 kokoši - razlog pokušaj provale u peradarnik

Pokušaj provale jednog ili više počinitelja na farmu peradi u Wallersdorfu u Njemačkoj, doveo je do uginuća oko 300 kokoši, piše Wochenblatt. Kako javlja policija, počini...

Više [+]