Nužan je akcijski plan za spas mljekarskog sektora, upozorila je konzultantica Zvjezdana Blažić predstavljajući analizu sektora govedarstva.
Iako sektor stočarstva u Hrvatskoj koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju, pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina, od 2012. do 2021. godine, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda).
Od 2018. godine broj ovih životinja kontinuirano raste, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. godini činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesni 10 posto), dok udio stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada.
"Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a zabrinjavajuće je što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom - točnije 48 posto", kazala je na brifingu za novinare u Zagrebu konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić, dodajući da je nužan akcijski plan za spas mljekarskog sektora.
Kako je navela, proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. godine je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, farmi, isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog i mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj-mljekarskoj industriji.
Prema njenim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na njegovu manju proizvodnju. Broj farmi koje isporučuju mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja u 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. godine. Na "životu" je, kaže, od nekadašnjeg broja proizvođača ostalo tek oko 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji bilježe pad po broju i veličini stada.
Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. godine, uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. godine. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.
"Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi", upozorila je.
Analiza je pokazala i da je u proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo ih izgubili preko 40 posto. U 2012. godini proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara, a u 2021. godini 511 milijuna. "To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,7 posto", kazala je Blažić.
Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.
Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30 posto u odnosu na prosjek Europske unije i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo ovu namirnicu, Njemačkoj i Mađarskoj, proizvodnja se kreće oko 8.500 kg po kravi, dok je kod nas 4.620 kg (manji za 45 posto). Suprotno proizvodnji, potrošnja raste te se troši preko 900 milijuna kg mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.
Blažić ističe kako sva ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu u konačnici bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo.
Kako se čulo, za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i dodatni prihod od ratarskih proizvoda. Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Uz to potrebna je i jaka savjetodavna služba kao potpora za uvođenje novih znanja i tehnologija, osiguranje značajnih sredstva za investicije u opremanje farmi suvremenim strojevima/robotima za mužnju...
Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija (PO) kao i osiguranje primjene "Mliječnog paketa" kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom jer, čuli smo, četiri PO nisu saživjele u mljekarstvu. Uz to, predlažu i da s obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka na nivou prosjeka EU. U svibnju je cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od EU prosjeka za 16,5 posto. Isto tako ovu industriju treba osloboditi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV-a na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima, predlažu.
Odgovarajući na upite, kazala je da u prosjeku imamo samo pet krava po mliječnom gospodarstvu, a da je 52 posto mljekarske industrije u Njemačkoj u vlasništvu proizvođača, a slično je i u Austriji.
Kada je riječ o proizvodnji mesa, stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Broj proizvođača goveda je također u padu, a uzgojem mesnih pasmina se bavi oko 70.000 gospodarstva.
Inače, potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja govedine oscilira od godine do godine, ali je pad oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz značajno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 12,2 posto od 2014. do 2021. godine. Polovicu ukupne proizvodnje ovog mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok ili u EU, pokazuju podaci iz analize.
Napominju i kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost, odnosno imaju nisku bruto maržu. U sustavu proizvodnje krava-tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.
Austrijski stočari imaju samo 20 mliječnih krava u prosjeku, a žive bolje od hrvatskih
Proizvodno vezane potpore za tov junadi se odobravaju za 130 do 140 tisuća goveda u iznosu 700 kn/govedu (2020. godina) što je smanjenje s ranijih 850 kuna. PVP za krave dojilje (sustav krava tele) se odobravaju za 50.000 goveda u iznosu 1.050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava-tele značajno pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu značajno rasla. Udio izravnih potpora u bruto dohotku u prosjeku iznosi oko 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. "Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, koje su niže od potpora u većini EU zemalja, ovaj sektor ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal", naglasila je Blažić.
Ministarstvu poljoprivrede predložili su poseban Program razvoja govedarske proizvodnje, koji ima cilj povećanje teladi za tov, u svrhu smanjenja uvoza i osiguranja junećeg mesa za izvoz. Pilot projekt se, naveli su. predlaže provesti na području Banije, a poslije i zapadne Slavonije i Like. "Ali, ni nakon šest mjeseci nema odgovora", zaključuju u Smarteru.
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Vitek
prije 8 mjeseci
Možda je u analizi trebalo prije svega početi od toga da se je Austrijski i Njemački poljoprivrednik razvijao u tržišnoj utakmici od 1945. Da su svake godine pripadali najlošiji a napredovali najsposobniji i najbolji. Možda je trebalo naglasiti i koliko godina već ti Njemački,Talijanski i Austrijski poljoprivrednici koriste bez povratna sredstva za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Možda je u a analizu trebalo vidjeti kako to da je 2013 godine ulaskom u EU Hrvatska država ukinula sve carine i bilo kakvu zaštitu domaćeg tržišta i prepustila i poljoprivredu ali i svu industriju bez zaštite Eurposkim proizvođačima koji su nemjerljivi bogatiji financijski a tehnički I tehnološki razvijeniji. Da,velika većina građana RH je bila aklamacijom za ulazak u EU ali samo trena znati ko je to platio a platila je privrede a naročito poljoprivreda. Sve ovo što se sad dešava u poljoprivredi je samo posljedica toga
slobodan rajić
prije 8 mjeseci
Nisam čitao "Smarterove analize" kad je propadalo 50 000 malih mljekara kojima nitko nije pomogao. U članku sam samo čekao dio u kojem se kaže da sada kad su ostali samo veliki mljekari trebe "obezbjediti" 1,5-2 ha jeftine državne zemlje za njih. Naša poljoprivreda, sela i ruralni prostor nestaju i propadaju zbog firma tipa Fortenova, Žito, Osatina koji lobiraju samo za svoje interese,njih seljaci i sela ne zanimaju. Sam naslov "Austrijski stočari imaju samo 20 mlječnih krava u prosjeku... " govori sve o politici Austrije prema poljoprivredi i ruralnom prostoru, a nama trebaju samo megalomanske farme i firme...
SASA FRANIC
prije 8 mjeseci
nedavno je bio clanak kako neki "veliki znalac" iz austrije ima 35 mljecnih krava, a tamo prikazana njegova ogromna kuca, traktor novi, mehanizacija, nema sta ne. a krava mu daje mljeka kao i kod nas, a neka je i 10% vise nego kod nas. znaci ili mu je otkupna chena puno veca nego kod nas ili prima visestruko vece potpore nego kod nas
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Ovi teotečira nemaju veze o poljoprivredi ! Broz i komunisti donijeli su zemljišni maksimum za OPG 1945 od 10 ha koje VEĆINA OPG nije imala , jer je na bazi prihoda od zemlje zasnovan PREVELIK broj obitelji od otoka do kopna ! Moji roditelji mogli su imati 2 konja za obradu zemlje , do 3 krave i do 20 svinja za koje su mogli osigurati hranu za zimu ! Ovakvi OPG IZUMIRU u Slavoniji od 1945 , a to znači i goveda ! 1991 Tuđman UKIDA maksimum za OPG od 10 ha , nameće Zakon o podržavljenju zemlje kojim se PONIŽAVAJU OPG sa zakupom od ; 1 , 2 , 5 , 10 godina , a sa ovim se NE može planirati stočarstvo ! Sa privatnom zemljom isto imamo iznimno veliki CIRKUS ! Prvi problem za uzgoj ovaca , koza , goveda je ZEMLJA , male površine i usitnjenost , pa gospodarska zgrada , mehanizacija , divlje svinje koje uništavaju livade i ratarske kulture , klimatski uvjeti i na kraju cijena ! Sa sadašnjim SMEĆEM zvanim Zakon o poljoprivrednom zemljištu , OPET se pravi šteta zemlji i OPG jer sa zakupom do 15 godina NE može se imati EKONOMSKI program proizvodnje , uspostave gospodarstva , poboljšanje ZEMLJE , navodnjavanje , a uz to SMEĆE je OPET neobvezujuće za provođenje ! REALNOST je nastavak SMANJIVANJA goveda , osim na Trgu sv. Marka !
Stjepan Jelenčić
prije 8 mjeseci
Nabavljati ćemo povijesno mlijeko kod povijesnih stočara i njihovih povijesnih kravica, jer za tu povijest primaju sadašnji novac!
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Većina hrvatske NIJE za uzgoj goveda , pa idite na koze i ovce ! I one u sprženoj Slavoniji imaju sve manje trave , ali većinu godine mogu biti na ispaši , samo treba rješavati površinski veće parcele , a ovo nije program političke bagre , već je sve prepušteno snalaženju pojedinca ! Broj volova i krava na Trgu sv. Marka 6 trenutno je 151 i oni super žive muzeći porezne obveznike ! U Ustavu piše da ih može biti najmanje 100 , a najviše 160 ! Bagro smanjite farmu bar za 50 !
Marta Radić
prije 8 mjeseci
Veća produktivnost , bolja kvaliteta , te veća tržna cijena.