Afrička svinjska kuga postala je kronična bolest hrvatskog svinjogojstva, evo što se mijenja

Afrička svinjska kuga više nije kratkotrajna kriza, već kronični problem hrvatskog svinjogojstva koji zahtijeva zajedničko djelovanje svih institucija i samih uzgajivača. Glavna je to poruka sa sastanka Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge održanog u Osijeku, na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog inspektorata, Carinske uprave, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore te Državnog odvjetništva.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić upozorio je kako se Hrvatska već tri godine bori s ovom bolesti, no gotovo polovica svinjogojskih gospodarstava i dalje ne zadovoljava propisane biosigurnosne standarde.

"Nakon tri godine borbe gotovo polovica još uvijek ima utvrđene nesukladnosti, a više od 20 posto gospodarstava ozbiljne nedostatke u biosigurnosti. To pokazuje da za nas afrička svinjska kuga nije akutna, nego kronična bolest hrvatskog svinjogojstva", rekao je Vlajčić.

Naglasio je kako odgovornost ne može biti prebačena na jednu instituciju ili pojedinca, već da svi sudionici sustava moraju djelovati koordinirano.

"Nitko nije pojedinačno kriv. Ministarstvo, svinjogojci, veterinarske službe, policija, lovci, inspekcije i druge institucije zajedno će biti odgovorni ako se s ovom bolešću ne izborimo", poručio je ministar.

Nema više odgađanja usklađivanja s biosigurnosnim pravilima

Vlajčić je posebno upozorio da više nema prostora za odgađanje provedbe biosigurnosnih mjera.

"Ako netko u tri godine nije uskladio svoje gospodarstvo s propisanim biosigurnosnim pravilima, više nema razloga čekati ni tri dana", istaknuo je.

Mato Čičak: Lovci nisu problem u sustavu borbe protiv afričke svinjske kuge!

Kako bi se smanjio broj eutanaziranih životinja, pripremaju model prema kojem će se na gospodarstvima koja nisu usklađena sa zakonskim propisima narediti klanje zdravih svinja uz obveznu termičku obradu mesa u objektima koje odredi Ministarstvo. Država bi pritom financirala razliku do tržišne cijene, čime bi se proizvođačima ublažile gospodarske posljedice.

Cilj je, naglašava ministar, spasiti što veći broj svinja i očuvati domaću proizvodnju mesa, posebno na područjima gdje se bolest još nije pojavila.

Kako bi se osiguralo tržište za tako prerađene proizvode, Vlajčić je najavio razgovore s javnim sektorom i trgovačkim lancima.

Plan je povećati udio domaćih proizvoda u javnoj nabavi za vojsku, policiju, škole, vrtiće, domove za starije i druge državne ustanove, osobito u pogođenim područjima. Ministarstvo očekuje i aktivniju ulogu trgovačkih lanaca te hotelijera i ugostitelja u plasmanu domaćeg svinjskog mesa.

"Sada je trenutak da pokažemo kako kampanje 'Kupujmo hrvatsko' nisu samo marketinški slogan, nego stvarna podrška domaćim proizvođačima", rekao je ministar.

Interventni odstrel divljih svinja

Jedna od ključnih mjera bit će i formiranje interventnih lovačkih timova koji će, uz potporu policije i suvremene tehnologije, provoditi pojačani odstrel divljih svinja na najugroženijim područjima.

Prema riječima ministra, akcije će započeti već idućeg tjedna, a provodit će se postupno od zapadnih prema istočnim područjima zemlje. Istaknuo je, međutim, da divlje svinje nisu jedini uzrok širenja bolesti.

"Struka jasno kaže da divlja svinja ne može sama unijeti virus u svinjac. Glavni problem je ljudski faktor i nepridržavanje biosigurnosnih mjera", upozorio je.

Strože kontrole prometa i granica

Nakon slučaja nezakonitog prijevoza neoznačenih svinja preko gotovo polovice Hrvatske, Vlajčić je najavio znatno strože kontrole prometa životinja.

Uz pojačan rad veterinarskih inspektora, policije i Carinske uprave, povećat će se broj kontrolnih punktova na cestama, graničnim prijelazima i šumskim putevima kako bi se spriječio ilegalni promet svinja i mesnih proizvoda.

Građanima je upućen apel da privremeno izbjegavaju rekreativne aktivnosti u šumama, uključujući branje gljiva i drugih šumskih plodova, kako bi se smanjio rizik od širenja virusa. Na ulazima u šumska područja bit će postavljene upozoravajuće ploče, a Hrvatske šume privremeno će obustaviti izdavanje dozvola za prikupljanje nedrvnih šumskih proizvoda.

"Moramo naučiti živjeti s ovom bolešću. Samo odgovornim ponašanjem možemo sačuvati domaću proizvodnju, zaštititi svinjogojce i očuvati hrvatska sela", zaključio je Vlajčić.

Zajednička je poruka kako uspjeh neće ovisiti samo o državnim tijelima, nego ponajprije o odgovornom ponašanju uzgajivača i građana.

Načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorata Gordan Jedvić istaknuo je da veterinarski inspektori već četvrtu godinu provode nadzor gospodarstava te istražuju svaki slučaj pojave bolesti.

Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da se virus u najvećem broju slučajeva na gospodarstva unosi ljudskim faktorom, odnosno nepridržavanjem propisanih biosigurnosnih mjera.

"I dalje apeliramo na sve uzgajivače da dosljedno provode biosigurnosne mjere i izbjegavaju nepotrebne odlaske na područja na kojima se kreću divlje svinje jer se upravo na taj način virus može prenijeti na gospodarstva", rekao je Jedvić.

Sustav ne funkcionira, ali ne samo krivnjom ministra

Dodao je kako će veterinarska inspekcija nastaviti pojačane kontrole, a u slučaju novih odluka Ministarstva provodit će sve propisane mjere na gospodarstvima koja nisu usklađena sa zakonskim zahtjevima.

Policija uvodi stalne kontrolne punktove

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Tomislav Bilandžić najavio je dodatno pooštravanje policijskih aktivnosti.

Dosadašnji povremeni punktovi za nadzor prijevoza svinja u pet slavonskih županija zamijenit će se stalnim kontrolnim punktovima, s posebnim naglaskom na području granice Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije, koje se smatra jednim od najugroženijih.

Uz to će policija pojačati nadzor na graničnim prijelazima prema Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali i na prometnicama unutar Hrvatske.

Posebnu logističku potporu dobit će interventni lovački timovi kojima će policija osigurati dronove s klasičnim i termovizijskim kamerama radi lakšeg lociranja divljih svinja.

Bilandžić je uputio apel građanima da policiji prijave svaku sumnju na nezakonit prijevoz ili trgovinu svinjama.

Lovci nastavljaju s intenzivnim odstrelom

Tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Hrvoje Kukas podsjetio je da lovci još od 2018. godine provode biosigurnosne mjere, a od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine dodatno su pojačali aktivnosti na smanjenju populacije divljih svinja.

Prema njegovim riječima, odstrel divljih svinja raste već treću godinu zaredom, a novoosnovani interventni timovi bit će raspoređivani ondje gdje procjene pokažu najveći rizik od širenja bolesti.

Predstavnik Carinske uprave Darko Matanić izvijestio je da su carinski službenici od posljednjeg sastanka Nacionalnog kriznog stožera zaplijenili više stotina kilograma mesa i mesnih prerađevina koje su putnici pokušali unijeti u Europsku uniju protivno propisima.

Najavio je dodatno pojačavanje kontrola na svim graničnim prijelazima, ali i u unutrašnjosti zemlje putem mobilnih carinskih timova, osobito na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije.

Općinski državni odvjetnik u Osijeku Ronald Tomaković poručio je da Državno odvjetništvo nije preventivno tijelo, ali će, u suradnji s policijom i Državnim inspektoratom, procesuirati sve slučajeve za koje se utvrdi postojanje kaznenih djela vezanih uz širenje zaraznih bolesti životinja.

Podsjetio je da su tijekom prošle godine pokrenuti kazneni postupci zbog nepridržavanja propisa o prometu zaraženih životinja, dok se aktualni slučajevi i dalje istražuju.

Poljoprivrednici i veterinari: Biosigurnost nema alternativu

Dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Mihić upozorio je da su posljedice afričke svinjske kuge dugoročne te da brojni proizvođači ni nakon nekoliko godina nisu uspjeli vratiti izgubljene kupce.

"Biosigurnost, biosigurnost i još jednom biosigurnost. Čuvajte svoja gospodarstva i ne dopustite ulazak neovlaštenim osobama. To je jedini način da zaštitite svoju proizvodnju", poručio je Mihić.

Sličnu poruku uputio je i izvršni direktor Hrvatske veterinarske komore Anđelko Gašpar, naglasivši da se uspješno suzbijanje bolesti temelji na odgovornosti samih uzgajivača.

Istaknuo je kako nije dovoljno samo formalno ispuniti biosigurnosne mjere, već ih je potrebno svakodnevno dosljedno provoditi. Posebno je naglasio važnost pravodobnog prijavljivanja svake sumnje na bolest veterinarima kako bi se virus što prije otkrio i spriječilo njegovo daljnje širenje.

Zaključak sastanka bio je da će se borba protiv afričke svinjske kuge nastaviti kroz koordinirano djelovanje svih institucija, strože kontrole prometa životinja, pojačan odstrel divljih svinja i dosljednu provedbu biosigurnosnih mjera. Sudionici su poručili da jedino zajedničkim djelovanjem države, struke, uzgajivača i građana Hrvatska može zaštititi domaću proizvodnju svinjskog mesa i spriječiti daljnje širenje bolesti.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor