Pretraga tekstova
Dok jahanje slavi čuvare granice, buše su maske koje simboliziraju istjerivanje zime i prizivanje plodne godine u poljoprivredi.
S današnjim danom, uoči Pepelnice ili Čiste srijede, završavaju "ludi dani". Dani koji, posebice u Slavoniji i Baranji, znače slikoviti prikaz tradicijske kulturne baštine i očuvanja narodnih običaja uz neizostavno bogat stol ića i pića.
Naravno, među najpoznatijim su pokladna jahanja uz Šokačko sijelo u Županji koja datiraju još iz vremena Vojne krajine kada je na tom području rijeka Sava bila granica između Austro-Ugarske Monarhije i Turskog carstva.
Među poznatijima su danas i pokladna jahanja u Tenji i Čepinu, ali i brojnim drugim selima ravničarskog kraja.
Na obranu od Turaka podsjećaju i tradiconalne buše u Baranji. U podunavskim šokačkim selima Draž, Gajić, Topolje i Duboševica, ali i susjednom Mohaču u Mađarskoj, održavaju se fašange iliti najveće pokladno slavlje u Baranji.
Tu su i Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu, a predaja kaže da su tijekom osmanske vladavine, Šokci maskirani u strašne buše koristeći rogove, ovčje runo i bučne predmete, uspjeli otjerati Turke i osloboditi Baranju.
Buše su ujedno i maske koje simboliziraju istjerivanje zime i prizivanje plodne godine u poljoprivredi, a čiju tradiciju slave i Đakovački bušari.
U Baranji se održava još jedna zanimljiva pokladna manifestacija - Kakasutes iliti "lupanje pijetla" koja u Vardarcu njeguje mađarski karnevalski običaj. Umjesto buša selom šetaju maske pijetlova, a običaj je da se djevojkama stavi povez preko očiju te štapom pokušavaju udariti (danas plišanog) pijetla. Ona kojoj to uspije, kaže narodna predaja - ove će se godine udati.
No, dakako pokladni običaji nisu samo tradicija Slavonaca i Baranjaca već cijele Hrvatske, a jasno to prikazuju i sačuvane pučke izreke koje kažu "Poklade – vrime prižderavanja i prilokavanja, jer: Do Uskrsa ko živ - ko mrtav, bolje se najidi, nego da te crvi do Uskrsa izidu".
Jednostavo: Pokladi - s guzicon se okladi. A od sutra - post.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.