Pretraga tekstova
Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi u Hrvatskoj se koriste minimalno. Posljedice su veći troškovi, slabija konkurentnost i znatan utjecaj na klimu i okoliš.
Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi je vrlo velik, no u Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU, koristi minimalno.
Kako navodi udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji su nedavno potpisali sporazum o suradnji, neinformiranost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi tome, a posljedice takvog pristupa veći troškovi, slabija konkurentnost i znatan utjecaj na klimu i okoliš.
Prepoznajući važnost uklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju, te potrebu za sinergijom ova dva sektora planiraju surađivati na različitim projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu tih izvora energije.
Teme koje se na početku ove suradnje otvaraju su korištenje energije sunca kroz projekte agrosolara čija primjena u drugim zemljama EU pokazuje vrlo dobre rezultate zaštite poljoprivrednih kultura i povećanje prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata koji je nusproizvod rada bioplinskih postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišteno organsko gnojivo koje poboljšava kvalitetu tla.
"U našim aktivnostima informiranja, educiranja te aktivnog sudjelovanja u sukreiranju procesa i javnih politika za daljnji razvoj sektora jako je važna suradnja s akademskom zajednicom", komentirala je direktorica OIEH-a, Maja Pokrovac.
Kaže da Agronomski fakultet vide kao partnera čiji će znanstvenoistraživački rad dati velik doprinos njihovom nastojanju da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije.
"Njihovo korištenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost", napomenula je. Također, povećava šanse poljoprivrednika za povlačenjem financijskih sredstava iz EU fondova jer je primjena OIE sve češći uvjet u natječajima, budući da je održivost, prvenstveno smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU u sklopu zelene tranzicije.
"Uz sve navedeno, veće iskorištavanje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana, koji uključuje smanjenje emisije ugljika za 55% do 2030. godine", istaknula je.
"Agronomski fakultet zadnjih godina je na svim svjetskim listama citiranosti u području "Agricultural sciences" svrstan među 100-200 najcitiranih Fakulteta u svjetskim razmjerima", istaknuo je dekan, prof. dr. sc. Ivica Kisić.
Nadalje, prema NTU Ranking-u ono je najbolje rangirano područje te Sveučilištu u Zagrebu uz Medicinski fakultet ukupno značajno diže prosjek na svjetskim listama citiranosti. Jedan od razloga je, kaže dekan, u tome stalno širenje znanstvenih vidika i područja djelovanja ovog fakulteta.
"Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo) te cjeloživotno obrazovanje ili organiziranje ljetnih škola pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima", ističe.
Kako dodaje, smanjenje ekološkog otiska kroz korištenje OIE je jedan od načina kako ublažiti emisiju stakleničkih plinova odnosno prilagoditi se i ublažiti posljedice klimatskih promjena.
Inače, OIEH-a su jedino gospodarsko udruženje u Hrvatskoj koje okuplja energetske tvrtke koje su realizirale 80 posto ukupno instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u našoj zemlji, kao i ostalu OIE industriju: proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti, developere i konzultante.
Njihov primarni cilj je rješavanje investicijskih i administrativnih prepreka u ovim projektima, pozicioniranje te industrije kao strateške te postizanje gospodarskog i društvenog konsenzusa da je budućnost Hrvatske u ovim izvorima energije i domaćim resursima.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.