Crna statistika Jadrana: 80% morskog dna oštećeno koćarenjem, problem je i izgubljeni ribarski alat

"Snažna morska zaštićena područja za naš plavi planet", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana oceana, a kojim se želi ukazati na probleme koji se događaju i u morima. Povod je to da domaće i regionalne ekološke udruge upozore na kritično stanje morskih resursa te naglase kako je očuvanje ribljeg fonda i morskih staništa ključno pitanje održivosti.

Udruge Prijatelji životinja i WWF Adria ukazuju na dva goruća problema Jadranskog mora - destruktivno pridneno koćarenje i opasnosti od izgubljenog ribolovnog alata.

Prijatelji životinja: Čak 80 posto dna Jadrana oštećeno je koćarenjem

Udruga Prijatelji životinja upozorava da se o stvarnoj zaštiti mora ne može govoriti bez hitne zabrane pridnenog koćarenja, koje se smatra jednom od najnedestruktivnijih metoda ribolova. Ova praksa, slikovito opisuju, svakodnevno preorava morsko dno, uništavajući osjetljiva staništa poput koraljnih grebena, spužvi, livada i drugih složenih morskih zajednica, koja ribljim populacijama služe kao prirodna mrijestilišta i hranilišta.

Alarmantna situacija u koćarenju - skupa nafta i uvoz ribe iz trećih zemalja vezali brodove

Navode kako su koće izrazito neselektivne, pa u njihovim mrežama, osim ciljanih komercijalnih vrsta, završavaju i brojne druge morske životinje koje se potom mrtve ili teško ozlijeđene odbacuju natrag u more.

"Koće ne ostavljaju za sobom samo prazne mreže i iscrpljene riblje populacije, nego opustošeno morsko dno kojemu trebaju desetljeća ili stoljeća za oporavak. Čak 80 posto dna Jadranskoga mora oštećeno je koćarenjem", upozorava Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica kampanja u udruzi, pozivajući na uspostavu takozvanih no-take zona u kojima bi svaka ribolovna aktivnost bila u potpunosti zabranjena radi obnove prirodne ravnoteže te potpisivanje peticije za zabranu pridnenih koća. peticiju za zabranu pridnenih koća

WWF Adria: Borba protiv "mreža duhova" i educiranje stručnih ronilaca

S druge strane, iz organizacije WWF Adria naglašavaju važnost rješavanja problema napuštenog, izgubljenog ili odbačenog ribolovnog alata, u svijetu poznatog kao ghost gear (oprema duhova, op.a.). Izgubljene mreže, parangali i vrše godinama ostaju na dnu mora, gdje nastavljaju, navode u WWF Adria, nekontrolirano i neselektivno loviti ribu i druge organizme, nanoseći izravnu štetu ribarstvenom fondu i gospodarstvu.

U ovoj organizaciji kažu kako je uklanjanje ovog alata izrazito kompleksno jer su mreže često zapetljane oko osjetljivih staništa ili olupina, pa nestručno izvlačenje može uzrokovati više štete nego koristi. Oni zbog toga ulažu u edukaciju kadrova za sigurno čišćenje podmorja. Članovi njihovog tima, Patrik Krstinić i Hrvoje Čeprnja, nedavno su na otoku Premudi uspješno završili zahtjevnu obuku i stekli međunarodni certifikat NAUI Ghost Gear Removal Diver.

"Ghost gear je jedan od najopasnijih oblika morskog otpada jer nastavlja nanositi štetu godinama nakon što završi u moru. Njegovo uklanjanje zahtijeva specifična znanja o vrstama ribolovnog alata, procjeni rizika i metodama izvlačenja kako bismo spriječili dodatna oštećenja staništa", izjavio je Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Obje udruge zaključuju kako dugoročna zaštita Jadrana ne ovisi samo o deklarativnim politikama, već o hitnim, konkretnim zakonodavnim mjerama na terenu i jačanju mreže stručnjaka koji aktivno rade na sanaciji morskog otpada i očuvanju zajedničkih resursa.