Značaj i uvjeti uspijevanja heljde - hranjiva, ljekovita i medonosna

Heljda, Fagopyrum esculentum, je jednogodišnja zeljasta biljna vrsta iz porodice Polygonaceae, koja je danas prepoznatljiva kao visoko kvalitetna biljka, čiji se plodovi koriste u prehrani ljudi i hranidbi životinja.

Njen značaj ogleda se u bogatstvu hranjivim tvarima. Plod sadrži fosforne, kalcijeve, bakrene spojeve te željezo, mangan, cink i selen. Sadrži brojne minerale i odličan je izvor vitamina B kompleksa, posebno vitamina B6, niacina i riboflavina, navodi Jovana Todorović, viša stručna suradnica za ratarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Visokoiskoristiva biljka

Bjelančevine heljdinog zrna imaju visoku biološku vrijednost što znači da ih organizam u visokom postotku može iskoristiti. Za to zasluge preuzima aminokiselina lizin koju heljda sadrži, a koja poboljšava njenu biodostupnost.

Koristi se i u hranidbi životinja. Ostaci pri preradi heljde u krupu, predstavljaju vrlo dobru koncentriranu stočnu hranu. Dobra je medonosna biljka, pčele je obično posjećuju samo u jutarnjim satima, sakupljajući nektar.

"Najbolje ga luče kada je vrijeme toplo i vlažnost zraka visoka, oko 65-98 posto. Prinosi na površini od 1 ha mogu iznositi oko 200 kg meda", ističe Todorović.

Neizostavno je spomenuti i ljekoviti značaj ove kulture. Kako navodi, čaj od heljde pomaže u održavanju krvnih žila, pospješuje memoriju, pomaže kod reumatizma, glaukoma i dijabetesa, smanjuje visok krvni tlak. Prehrana plodovima heljde pomaže u liječenju stresa, nesanice i dijabetesa. Čaj od cvijeta liječi bronhitis i ublažava kašalj.

Uvjeti uspijevanja

Heljda je skromnih zahtjeva u pogledu zemljišnih i ekoloških uvketa, a zahvaljujući svojoj kratkoj vegetaciji pogodna je za brdsko-planinska područja. Traži mala ulaganja u proizvodnju, a zbog više cijene zrna u odnosu na druge žitarice često je njena proizvodnja ekonomičnija od drugih usjeva unatoč njenim nižim prinosima.

Heljda treba manje hraniva nego druge ratarske vrste

S obzirom na to da joj ne odgovaraju visoke ljetne temperature, u toplijim predjelima je najbolje sijati u srpnju kako bi u fazi rasta izbjegla visoke ljetne temperature. Njena vegetacija traje od 70 do 90 dana. Biljka je vlažnih predjela, tako da je prema suši jako osjetljiva.

"Skromnih je zahtijeva prema zemljištu, uspijeva i na siromašnijim zemljištima na kojima proizvodnja drugih kultura nije ekonomski isplativa i može se preporučiti kao kultura za marginalna područja na kojima žitarice koje zahtijevaju intenzivnu agrotehniku ne uspijevaju", preporučuje Todorović.

Heljda vodi porijeklo iz brdskih područja srednje Azije, odakle se u XIV stoljeću proširila u Evropu. Danas je široko rasprostranjena u cijelom svijetu, a najveći svjetski proizvođači su Rusija i Kina. Prema statističkim podacima FAOSTAT-a, ukupne svjetske površine zasijane ovim usjevom u 2020. godini su iznosile 1.856.913 hektara s prosječnim prinosom od 1,1 t/ha.

Varaždinska heljda 

Podsjetimo, varaždinska heljda postala je čuvana sorta, upisana na listu Republike Hrvatske. 

Tako je lani na oranicama OPG-a Pocedulić u Kučanu Gornjem, žetvom obilježen upis čime je postala čuvana sorta na nacionalnoj razini.

"Do ovog uspjeha došli smo u suradnji s našim poljoprivrednim proizvođačima, OPG-om Pocedulić i Varaždinskom županijom", istaknula je Mara Bogović, voditeljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.

Varaždinska heljda postala čuvana sorta, upisana na listu Republike Hrvatske

Kako je naglasila, sada naši proizvođači imaju domaću sortu i upravo od nje mogu proizvoditi svoje prehrambene proizvode.