Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj heljde
  • 20.03.2022. 07:30

Heljda treba manje hraniva nego druge ratarske vrste

Može se uzgajati kao glavni ili postrni usjev. Izrazito je medonosna, a pogodna je i za zelenu gnojidbu. Sadrži proteina više nego kukuruz i pšenica

Foto: Vedran Stapić
  • 803
  • 172
  • 0

Obična heljda Fagopyrum esculentum se često naziva žitaricom, ali ona pripada grupi lažnih žita ili pseudožitarica. Dio je porodice Polygonaceae. To je biljna vrsta koja se dugo koristi kao hrana za ljude i stoku. Potječe s planinskih područja srednje i sjeveroistočne Azije, gdje se još uvijek mogu pronaći njezine divlje vrste. U Europu su je prenijeli Mongoli kao hranu za konje u svojim osvajačkim pohodima tijekom 14. stoljeća.

Zrno heljde ne sadrži gluten, bogato je hranjivim elementima i tvarima. Sadrži 13 do 15 posto proteina, više od kukuruza i pšenice. Koristi se u gastronomiji, narodnoj medicini, stočarskoj proizvodnji. Izrazito je medonosna, a pogodna je i za zelenu gnojidbu. 

Karakteristike heljde

Gospodarski značaj imaju tri vrste heljde: obična, tatarska i višegodišnja. Kod nas se uzgaja obična koja ima najveću prehrambenu vrijednost. Vretenasti korijen prodire u dubinu do jednog metra, a najveći dio se nalazi na dubini do 30cm. Stablo je razgranato, šuplje i dostiže visinu od 50 do 150cm. Listovi su srcoliki.

Ne sadrži gluten, ali ima puno proteina (Foto: Depositphotos/AndrewLozovyi)

Na jednoj biljci se pojavljuje od 1000 do 2000 bijelih do blijedoružičastih cvjetova koji su sakupljeni u složenu cvast. Cvjetanje je sukcesivno i traje između 30 i 45 dana. Za nju je karakteristično da je dimorfna, odnosno ima cvjetove koji imaju duže prašnike od tučka, dok je kod drugih obrnuto, tučak je duži od prašnika. Oba tipa cvijeta su podjednako zastupljeni. Posljedica ove pojave je problematična oplodnja, jer kada na njušku vrata tučka padne pelud iz prašnika koji nisu iste dužine kao vrat, zametanje sjemena može biti manje i do 50 posto. 

Plod je oraščić koji može biti crn, tamnosmeđ, srebrnast, žutocrvenkasta išaran ili jednobojan. Sastoji se od jezgre i ljuske koju je potrebno odstraniti.

Zahtjevi heljde

Heljda je kultura viših nadmorskih visina. Na terenima iznad 400m.n.v. najbolje uspijeva. Može se uzgajati na visini do 4000m u Himalajima. Uspijeva na različitim tipovima zemljišta. Izrazito plodna zemljišta i preintenzivna gnojidba mogu izazvati njeno polijeganje, opadanje cvjetova i smanjenje prinosa. Za nju je najbolje zemlju orati u jesen i na proljeće obaviti predsjetvenu pripremu na dubinu do 8cm.

Osjetljiva je na hladnoću i sušu. Propada kad je kratkotrajni mraz od -1ºC.

Optimalna temperatura klijanja se kreće između 15 i 20ºC, a minimalna je 5ºC. Za rast i razvoj joj pogoduje temperatura od 20 do 25ºC. Više temperature usporavaju rast i smanjuju prinos, a na 30ºC on se potpuno prekida.

Osjetljiva je na sušu (Foto: Depositphotos/Milosz_)

Ne podnosi sušu, jer je veliki potrošač vode, posebno u periodu klijanja, cvjetanja i formiranja zrna. Da bi proklijala potrebno je da zrno upije 35 posto vode od svoje mase. Uz dovoljno vlažnosti i optimalnu temperaturu klija brzo, za dva do tri dana.

Kada je uzgajamo postrno, neophodno je osigurati navodnjavanje. Žitarice su odličan predusjev za ovu kulturu. Njena prednost je što treba manje hraniva nego druge vrste. Kao što smo već rekli, čak ne podnosi plodne i dobro pognojene parcele. Zbog kratkog perioda vegetacije potrebno je obaviti predsjetvenu gnojidbu, a rijetko se prihranjuje tijekom vegetacije.

Sjetva heljde

Možemo je uzgajati kao glavni ili postrni usjev. Proljetna sjetva se obavlja kada se zemljište zagrije na 12 do 15ºC. Kako bi potakli bolje i ujednačeno klijanje dobro je sjeme prije sjetve ugrijati. To možemo napraviti tako što ga u tankom sloju rasipamo preko cerade i izložimo djelovanju Sunca ili držimo u toploj prostoriji prije sjetve.

Nikad skuplja proljetna sjetva - kako posijati sjeme, a ne gorivo?

Kod postrne sjetve osim što je neophodno osigurati navodnjavanje, jer se sjetva obavlja u sušnom periodu, potrebno je obratiti pažnju i kada se javljaju jesenski mrazevi, jer ona mora imati dovoljno vremena da sazori u jesenskom periodu.

Postrno posijana (Foto: V.Stapić)

Za sjetvu se koristi jednogodišnje sjeme budući da brzo gubi klijavost. Sije se na dubinu do maksimalno 6cm. Možemo je sijati uskoredno i širokoredno. Kod uskoredne sjetve, koja je kod nas najčešći tip, potrebno je do 100kg sjemena na ha, a međuredni razmak je do 10cm, u redu od četiri do pet centimetara.

Kako bi osigurali dobru oplodnju i visoke prinose u vrijeme cvjetanja potrebno je postaviti košnice s pčelama u blizini usjeva.

Ne podnosi većinu herbicida protiv korova i ne treba je uzgajati na zakorovljenim parcelama.


Povezana biljna vrsta

Heljda

Heljda

Sinonim: hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]

Tagovi

Heljda Bez glutena Pseudožitarica Postrni usjev Proteinska biljka Uzgoj heljde Zahtjevi Suša


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]