Više sijali, manje proizveli: Kukuruza je gotovo 20 posto manje, rast nam bilježi jedino soja

Proizvodnja kukuruza u odnosu na lani manja je za 344 tisuća tona, dok je proizvodnja soje porasla za 12,7 posto - prva je to procjena važnijih kasnih usjeva u 2024. koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Prema tim podacima, sa stanjem na dan 1. rujna, najviše nam se smanjila upravo proizvodnja kukuruza i to za 17,3 posto, potom šećerne repe za 12 i suncokreta za 1,9 posto u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom. 

Naime, dok smo 2023. proizveli gotovo dva milijuna tona kukuruza, ove se procjenjuje na 1,6 milijuna tona. 

"Osobno, prva procjena DZS-a mi se čini malo previše pesimistična kada je u pitanju proizvodnja kukuruza te se nadam da će konačni rezultati o proizvodnji žitarica i uljarica biti veći", komentira za Agroklub agrarni analitičar Robert Jurišić.

Zasijane površine veće, proizvodnja pala 

Podsjeća pritom da su na proljeće zasijane površine bile veće za sve tri najvažnije kulture kukuruz, suncokret i soju, ali samo je procjena proizvodnje soje veća nego prošle godine.

Posljedica je to, objašnjava, prvenstveno nepovoljnih vremenskih uvjeta kojima smo bili svjedoci. Iza nas je vrlo sušno ljeto, s malo oborina, pogotovo na Istoku zemlje i vrlo visoke temperature, s nekoliko toplinskih valova koji su nas zahvatili.

"Sve to ostavilo je traga na proizvodni potencijal i zato je procijenjeni prinos kukuruza niži nego prošle godine, pa je i procjena ukupne proizvodnje niža odnosno na razini ostvarenog prinosa i proizvodnje iz 2022.", opisuje i ističe dodatan problem. Osim smanjenog prinosa, takvi vremenski uvjeti ostavili su traga i na kvaliteti, pa je danas primjetan i problem toksina u ovoj žitarici.

Suncokret se, kaže, očito kao kultura pokazao otporniji na takve vremenske uvjete pa je stoga promjena u proizvodnji manje izražena. Rast u hektarima pozitivno je utjecao na procjenu ukupne proizvodnje, ali i tu su vremenski uvjeti utjecali na prinosni potencijal koji je manji od višegodišnjeg prosjeka.

Smatra da kod soje treba napomenuti da se kao kultura pokazala dosta interesantna našim proizvođačima, što se i vidi iz kontinuiranog rasta hektara zadnjih godina. Posebno je zanimljiva postala kao kultura za postrnu sjetvu, a tako zasijana se ne nalazi u procjeni ukupno zasijanih hektara. Stoga je moguće da je i to jedan od razloga porasta procjene ukupne proizvodnje. 

Međutim, kaže, treba znati da su objavljene brojke, kako im i ime kaže "prva procjena" dok će privremeni podaci biti objavljeni 31. siječnja 2025.

Daljnje smanjenje površina pod pšenicom

Što se tiče predstojeće jesenske sjetve, očekuje se smanjenje zasijanih površina pod pšenicom. Dijelom je to, komentira nam, posljedica plodoreda, a dijelom svjesna odluka samih proizvođača zbog izazova vezanih uz samu proizvodnju pšenice.

Klimatske promjene i glodavci diktiraju jesensku sjetvu, neki će čak pričekati studeni

Osim što su potrebna dodatna ulaganja u vidu gnojidbe ako želite ostvariti iznadprosječne prinose, a mnogi nisu spremni na takvu razinu financijskog ulaganja u proizvodnju, zadnjih dvije godine proizvedena pšenica imala je problem s hektolitrom (lani), i s proteinom (ove godine) zbog čega je cijena na tržištu bila niža.

"Kao posljedica navedenog, ratari će favorizirati neke druge kulture u sjetvi", zaključuje Jurišić. 

Prva procjena važnijih kasnih usjeva u 2024., izvor DZS 

Ostvareni i procijenjeni prinosi.  

Iz DZS ističu kako su podaci o prvim procjenama proizvodnje važnijih kasnih usjeva u 2024. dani sa stanjem na dan 1. rujna, dok su ratarski usjevi još u polju i iskazuju se kao realna proizvodnja kojom će se raspolagati nakon završetka žetve s određenom vlažnosti zrna i nakon odbitaka svih gubitaka nastalih tijekom žetve.