Klimatske promjene i glodavci diktiraju jesensku sjetvu, neki će čak pričekati studeni

Uzmemo li u obzir nekadašnje optimalne rokove, dolazak listopada značio bi i skoru jesensku sjetvu. Prvo ječma od 1. do 15, a potom pšenice od 15. do 25. listopada. 

Međutim, klimatske promjene donijele su baš to - promjene i u ovom sektoru. U sjetvu će većina naših ratara tek na samom kraju 10. mjeseca ili čak početkom studenog. Pokazalo im se to posljednjih godina boljom opcijom. 

"Čujte, jesensku sjetvu diktiraju klimatske promjene, ali i glodavci! Jako je puno miševa i štakora, ne sjećam se da ih je ikada toliko bilo na polju. Rupa na rupi", kaže nam Marijan Krnjić iz Nijemaca. 

U tom njegovom selu na istoku zemlje kapi kiše nije palo duže od dva mjeseca, a dnevne temperature prelazile su i 40 stupnjeva Celzijusa. Nešto oborina je bilo nedavno, no zemlja je i dalje toliko suha da bi svaki pokušaj oranja vjerojatno završio lomljenjem stroja. 

Miševi su problem broj jedan

Eventualno bi sjetva na sojište mogla ići, ali i to je upitno. Veliki je deficit s vlagom. Ocjenjuje Marijan, ovo je nikad sušnija godina. No, i da nije tako, upozorava da ulaskom u raniju sjetvu, postoji mogućnost da pšenica uđe prejaka u zimu i izmrzne u slučaju jako niskih temperatura. 

"Ali glodavci, miševi su problem broj 1! Nije bilo jakih zima već dugo i namnožili su se. Ne bude li i ove minusa, pojest će sve usjeve", ponavlja najveći problem. 

Ovaj srijemski ratar, ali i stočar koji se bavi ovčarstvom, u odnosu na lani planira smanjiti površine pod pšenicom, na 7-8 hektara će sijati te eventualno posijati ječam za vlastite potrebe. Priča sa pšenicom je takva da je i dalje ima previše na tržištu i cijena joj je niska.

Na loše raspoloženje utječu i zabilježeni veliki gubici na kukuruzu, a pogotovo soji. Samo on broji 50-60 posto manje kukuruza zbog suše. Zato i u jesensku sjetvu ulazi s oprezom. 

"Moraš se pokriti s onim koliko imaš", opisuje dodajući da mnogi forsiraju navodnjavanje, međutim ove godine ni ono nije pomoglo. "Toliko je gorjelo da nije imalo efekt", opisuje čovjek kojemu je ovo druga loša godina, no u odnosu na prošlu ipak prilično bolja. Prije svega jer mu je prvo oluja koja je lani protutnjala njegovim krajem uništila kukuruz i suncokret te staje za ovce. Kao da oluja nije bila dovoljna, nadovezala se i afrička svinjska kuga - odvezli su mu svinje. Sad u planu opet ima nabaviti nešto malo svinja za vlastite potrebe. 

Kasniji rokovi bolji izbor?

Da se unazad nekoliko godina pokazalo boljim krenuti u sjetvu krajem 10. mjeseca i završiti do sredine studenog, kaže nam i Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Pomaknuti ju na kasnije je i savjet stručnjaka, ali dodaje, nitko vam ne može sa sigurnošću dati dugoročnu vremensku prognozu. Neki kažu da će biti izrazito kišan studeni pa ako uđu u sjetvu kasnije, zrno bi moglo završiti u prevlažnom tlu, opisuje nedoumice zbog kojih mnogi kalkuliraju. Baš zbog palih oborina, stvorenih dobrih uvjeta za pripremu tla te bojazni da nam slijede obilne kiše, njegov kolega iz HPK, Petar Pranjić planira krenuti u sjetvu između 10. i 15. listopada. 

"Poprilično je zbrkano, od klimatskih uvjeta, Zajedničke poljoprivredne politike, cijene ulaznih troškova - sve je u disbalansu", opisuje Brlošić. 

Komentira nam i da su sjemenari, onima koji će u raniju sjetvu, savjetovali da zbog opasnosti od lisnih ušiju, obave tretman fungicidima. 

"Začarani krug i sa zaštitnim sredstvima. Nekad smo šećernu repu jednom prskali, sad pet puta da bi došli u situaciju da nam kažu da naša nije za vaditi iz zemlje. Prije 20 godina bilo je jedan fungicid, danas tretiraj tri do pet puta pa insekticidi 3-5 puta. Gdje nas sve to vodi?", pita. 

Niske otkupne cijene, manje potpore

Druga strana medalje su niske otkupne cijene, ali i neraspoloženje zbog (ne)isplaćenih potpora. Pitanje potpora vjerojatno je da će, uz loše vremenske uvjete, utjecati i na samu sjetvu. Mnogi će smanjiti površine, a neizvjesna je i sve češća postrna sjetva. 

Ove je godine, naime, uz šećernu repu, najviše stradala soja koja je najčešći postrni usjev. Mnogi su ju u srpnju posijali postrno, no tek je sredinom 9. mjeseca počela nicati. 

"Mjesec i pol dana je čekala da dođe kiša", opisuje navodeći da se sad svi koji su ju radili pitaju hoće li im potpore biti isplaćene kroz leguminoze. 

"Puno je uloženo, a unaprijed si u gubitku", otkriva dodatni razlog zašto se na postrnu sjetvu više ne gleda kao na dodatan prihod. 

Jesenska sjetva: Može li se uštedjeti na gnojivu, koje sorte sijati?

Raspoloženje pred jesensku sjetvu, kao i već nekoliko godina prije, nije na visini. Pad površina pod pšenicom i ječmom zabilježen je 2023. i vjerojatno će se zbog niza navedenih razloga nastaviti taj trend. Lani je pod pšenicom bilo 140.000 hektara, a godinu prije 168 tisuća ha. Ječam je sijan na 58.000, a u 2022. godini na 63.000 hektara. 

Za napomenuti je da je sjetva uljane repice, kao ozime kulture koja se najranije sije, krenula sredinom rujna, no zbog sve manje dozvoljenih zaštitnih sredstava, za očekivati je da ćemo i ovdje imati znatan pad zasijanih površina. 

Kada vi planirate krenuti sa sjetvom?