Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva ozimina
  • 06.10.2022. 13:30

Jesenska sjetva: Može li se uštedjeti na gnojivu, koje sorte sijati?

Može li se oziminama što uskratiti na početku pa dati više u proljeće, koje sorte birati s obzirom na klimatske promjene - pitanja su koja muče ratare ovih dana

Foto: Depositphotos/Ivanov
  • 2.019
  • 111
  • 0

Prošle jeseni smo pisali da je pred nama najskuplja sjetva ikada, proljetos je bila povijesno najskuplja, a ove jeseni se ratari pitaju ima li uopće smisla ići u nju. Cijene gnojiva su enormno visoke, a gore je otišla i ona za sjeme. Istovremeno, na tržištu je priličan kaos, cijene žitarica su nestabilne, čas rastu pa padaju, nitko ne zna što donosi sutra. 

No, mnogi razmišljaju kako uštedjeti na gnojivima, mogu li oziminama što uskratiti na početku pa dati više u proljeće. 

Ušteda do 20 posto

Kalkulirati možete samo uz analizu tla, a to potvrđuje i prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku koji je, kako za sebe kaže, veliki pobornik reducirane obrade. No, prvo što preporuča je analiza. "Treba vidjeti kakva je opskrbljenost fosforom i kalijem, te, ukoliko su vrijednosti iznad 20-25 mg/kg tla, tu bih probao kalkulirati za ovu, takozvanu ratnu ili skupu godinu, uštede na razini 10-20 posto. Dakle, ako je preko 25 mg/kg, onda idemo s 20 posto manje gnojiva, a ako je 20-25 mg/kg, onda idem s 10 posto manje", precizira. 

Kaže, tako smo uštedjeli na fosforu i kaliju. "Ovisno o tome kakva je formulacija NPK gnojiva, dodao sam dakle i manje dušika. Zato moram pojačati prihrane u proljeće, kad bi gnojivo moglo biti jeftinije", nada se Stipešević. 

Ako štedimo u jesen, treba pojačati prihranu u proljeće (Foto: M.C.Celić)

Kada je riječ o sortama, a s obzirom na klimatske promjene, točnije sušu koja se ove godine, istina, najviše odrazila na kukuruzu, on ponavlja svoju staru taktiku. "Preporučio bih barem tri sorte, odnosno hibrida, u tri osnovne grupe dozrijevanja - rani, srednji i kasni kultivari, pa koji "upali", što ovisi o samoj godini", komentira ovaj stručnjak dodajući da, kako ide globalno zagrijavanje, ranije sorte/hibridi često uspiju izbjeći toplinske udare. "Stoga bi možda trebalo sijati u omjeru 50:30:20 za rane, srednje, kasne kultivare. Istina, sve ovisi o puno faktora, a najviše o iskustvu s terena za svakog posebno", komentira za Agroklub i na kraju naglašava: "I nikako tavanuša! To naglasite u članku! Jer samo zdravo sjeme osigurava ujednačen start i zdrav početak biljke, a što se može očekivati jedino od certificiranog, pravilno dorađenog sjemena", jasan je profesor Stipešević. 

Jesenska vs. proljetna sjetva

Ozima pšenica zauzima značajnu strukturu u RH od oko 160.000 ha, ali i ozimi ječam koji se sija na oko 60.000 ha. Proljetna sjetva se odnosi većinom na kukuruz, soju, suncokret, jare forme strnih žitarica i sl. Jara pšenica u RH nije zastupljena u proizvodnji ili u neznatnim količinama, iako je za nju karakteristično da bolje podnosi sušu i visoke temperature u odnosu na ozimu pšenicu, pojašnjava dr. sc. Valentina Španić, oplemenjivač s Poljoprivrednog instituta Osijek.  

Međutim, kako kaže, sjetva jare je pogodna samo za određene areale, i zbog lošijeg busanja u našem području, njeni urodi zrna bi bili niži i nestabilniji, u odnosu na ozimu. "Klimatske promjene imaju značajan utjecaj na urod zrna ozime pšenice, pogotovo suša koja se može javiti tijekom cijele vegetacije uzgoja, te izazvati veće ili manje gubitke uroda zrna", ističe dodajući da je u ponudi Poljoprivrednog instituta ozima pšenica i ječam, ali jari ječam. Kaže da iako je riječ najčešće o pravim oziminama, neke od njih su se pokazale i kao fakultativni tipovi, koji mogu bolje tolerirati sušu.

Sjetvu ozimih žitarica obavite u optimalnim rokovima - koji su?

"Količina mineralnih gnojiva koja će se primijeniti ovisi o plodnosti tla te je manja za jare forme strnih žitarica, u odnosu na ozimine, zbog kraće vegetacije. No, kako sam spomenula, naše područje nije najpogodnije za uzgoj jarina pa se teško može kompenzirati utrošak mineralnih gnojiva s nižim urodima jarih formi strnih žitarica", savjetuje uz komentar da je bilo za očekivati da će se ove godine kupovati manje gnojiva zbog velike mogućnosti da cijene žitarica neće moći pokriti troškove proizvodnje. No, znamo da će i cijene gnojiva varirati ovisno o cijeni prirodnog plina koji se koristi u proizvodnom procesu. 

Da bi proizvodnja bila što isplativija, važno je voditi računa o izboru sorte pšenice jer nije svaka pogodna za sva područja uzgoja. "Neke sorte poput Kraljice s našeg Instituta su vrlo adaptabilne na različite okolišne uvjete. Također, certificirano sjeme oplemenjivačkih kuća igra ulogu u ostvarivanju budućeg genetskog potencijala, obzirom da se kod takvoga sjemena vodi računa o čistoći, krupnoći i zaštiti od bolesti u početnom stadiju razvoja biljke", ponavlja Španić ono što je i Stipešević zaključio. 

Kraljica je vrlo adaptibilna na različite okolišne uvjete (Foto: V.Španić)

Važan je izbor sorte 

Klimatske promjene nam već, mogli bismo reći, iskaču iz paštete, no tu su, ne smijemo ih zanemariti i dožviljavati kao nešto prolazno. Ova stručnjakinja savjetuje da je s obzirom na njih, odnosno sve češće sušne stresove, bitan izbor sorti koje imaju povećanu otpornost na sušni stres, a na kojima rade oplemenjivači Poljoprivrednog instituta Osijek.

Naime, opisuje, uslijed toplinskih udara u vrijeme nalijevanja zrna, bitna odlika sorte je jača usisna moć korijena i bolja translokacija hranjiva. "Danas se, financiranjima iz EU projekata sve više teži i navodnjavanju usjeva", upućuje Španić i kaže da će se, s druge strane, u slučaju kišnih perioda i povišenih temperatura pojaviti najučestalije bolesti koje napadaju pšenicu. 

"I u ovom slučaju sorte koje su otpornije na biotičke stresove, lakše će se obraniti od inicijalnih infekcija izazvanih patogenima i već u početnom stadiju suzbiti razvoj bolesti", otkriva. 

Naravno, zaštita usjeva, pravilan plodored i agrotehnika mogu pripomoći biljkama kod intenzivnijeg pritiska bolesti.

Kako znamo, nakon sušnih nekoliko mjeseci, u rujnu, a i početkom listopada je pala značajna količina oborina diljem zemlje. "Slijedi sjetva ozimih strnih žitarica te obzirom na popravljeno stanje u količinama oborina očekujemo da će se stvoriti povoljni uvjeti", predviđa Španić. 

Pravilna gnojidba i prihrana 

Kaže kako je početna stavka o kojoj proizvođači moraju voditi računa to da određeni predusjev može ostaviti veće količine dušika u tlu poput soje i graška. Osnovnom i dopunskom gnojidbom se popravljaju fizikalna i kemijska svojstva tla, a one se obavljaju s osnovnom obradom, predsjetvenom pripremom i prihranama. 

Bez analize tla nema potpora, tri općine sufinanciraju ju svojim poljoprivrednicima

"Ishodišni korak bio bi napraviti analizu, prije osnovne obrade, kako bi se ustanovilo je li tlo u suvišku ili manjku određenih elemenata, te kako se ne bi 'napamet' vršilo dodavanje gnojiva", savjetuje dodajući da shodno tome mogu pomoći i različite formulacije NPK gnojiva. "Nakon Uree može se dodati samo fosfor i kalij", precizira. 

Sugerira da ukoliko proizvođači imaju mogućnost upotrebe organskih gnojiva, kao što su stajnjak, gnojnica, gnojovka, digestat i drugo, trebali bi ih iskoristiti vodeći računa o dobroj poljoprivrednoj praksi u njihovu korištenju. Neki bi se proizvođači pak mogli odlučiti za zelenu gnojidbu, odnosno sjetvu postrnog usjeva koji će obogatiti tlo organskom tvari. 
 
"U prihranama ne bi trebalo dodavati prevelike količine dušika, već održavati ih na optimalnim razinama. Osim toga, količine gnojiva treba prilagoditi žitarici koja se sije i očekivanim urodima zrna", zaključuje dr. sc. Valentina Španić. 


Tagovi

Jesenska sjetva Sjetva ozimina Gnojivo Uštede Sorta Valentina Španić Bojan Stipešević


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.