U fokusu je trenutno kukuruz, a ono što će predstavljati izazov za sve u lancu je problem aflatoksina. Ove godine, Hrvatska nije izoliran slučaj.
Dočekali smo taj rujan i mjesec u kojem je zaustavljen trend pada terminskih cijena na burzama za agri robe. Ipak, od strane proizvođača toliko željeni skok i rast cijena nije se dogodio.
Promjena u monetarnim politikama niza zapadnih zemalja, predvođenih američkim FED-om, dovela je do smanjenja kamatnih stopa. Posljedica toga trebala bi biti povećana gospodarska aktivnost koja bi se u konačnici trebala reflektirati u rastu BDP-a. Međutim, osim toga, trebali bi vidjeti povećanu potražnju za generalno većinom burzovnih roba, pa tako i za agri robama, a kao posljedica onda i rast terminskih cijena na burzama.
I doista, cijene su porasle u rujnu. Dijelom kao posljedica ciljanog smanjenja short pozicija od strane fondova i tržišta općenito (ili možda bolje rečeno početku gradnje long pozicije), a manjim dijelom i kao posljedica fundamentalnih promjena kod samih roba, od zaliha preko proizvodnih potencijala trenutnog roda, pa sve do sjetve i mogućih prinosa u novom tek nadolazećem rodu.
Geopolitički kontekst u najbolju ruku ostao je nepromijenjen, uglavnom negativan, obzirom na kontinuiranu bipolarizaciju između blokova, prvenstveno misleći na Zapad vs BRICS. Ukrajina je fokus već više od dvije godine, a sukob između Izraela i Palestine prijeti da se raširi na cijeli Bliski Istok i možda i šire?
Europska Komisija izašla je s novim procjenama žetve u EU za 2024. pa se tako očekuje proizvodnja meke pšenice od 114,6 milijuna tona što je 1,5 milijuna tona manje u odnosu na kolovoz i 9 posto manje u odnosu na 2023. Potom kukuruza od 60,1 milijuna tona (0,9 milijuna tona manje u odnosu na kolovoz i 4 posto manje u odnosu na 2023.), ječma od 50,4 milijuna tona (0,9 milijuna tona manje u odnosu na kolovoz, ali 6 posto više u odnosu na 2023.), uljane repice od 17,2 milijuna tona (0,8 milijuna tona manje u odnosu na kolovoz i 13 posto manje u odnosu na 2023.) te suncokreta od 9,5 milijuna tona (0,4 milijuna tona mnaje u odnosu na kolovoz i 3 posto manje u odnosu na 2023.).
Cijene kukuruza
U Ukrajini, tamošnje Ministarstvo poljoprivrede procjenjuje proizvodnju kukuruza u sezoni 2024/25 na 25,8 milijuna tona s izvozom od 21,7 milijuna tona. Iako su još uvijek previsoke u usporedbi s konsenzusom, ove brojke odskaču od najnovijih procjena USDA-e koje se smatraju previsokima na 27,2 milijuna tona proizvodnje i 21,7 milijuna tona izvoza. Ništa bolje ni u Rusiji, gdje je vlada upravo povećala porez na izvoz kukuruza nakon vrlo loše žetve 2024/25. koja je u tijeku u zemlji.
Soju još uvijek podržava vrijeme koje se u Brazilu smatra presušnim za dobar napredak sjetve, dok tržište analizira štetu koju je za sobom ostavio uragan "Helene" na djelu infrastrukture za preradu i utovar soje, odnosno roba u Meksičkom zaljevu i zbog toga postoji strah od usporavanja operacija utovara.
Zbog toga je cijena sojine sačme snažno porasla krajem prošlog tjedna. Unatoč padu tjedne izvozne prodaje prošlog tjedna u Sjedinjenim Državama i unatoč pritisku žetve, tržište kukuruza pronalazi podršku u Chicagu kroz niže izglede za proizvodnju u Europi, Crnom moru i Argentini.
Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za prosinac porasla je na razini mjeseca s 5,5 $/bu na 5,85 $/bu. Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za prosinac također je porasla na razini mjeseca s 4 $/bu, na 4,25 $/bu. I pšenica i kukuruz zadnji dan trgovanja u mjesecu završili su trgovinom u zelenome. Za kraj, terminska cijena soje novog roda, ugovora za studeni, porasla je s razine od 10 $/bu na 10,6 $/bu na razini mjeseca, bez obzira što je zadnji dan trgovanja u rujnu završila trgovinom u crvenome.
Cijena pšenice
Okrenemo li se prema europskoj burzi, sličan je trend i ovdje. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor prosinac, završile su mjesec na razini iznad 222 €/t, što je porast od gotovo 6 €/t na razini mjeseca. Što se tiče terminske cijene kukuruza, cijena ugovora za studeni je mjesec završila iznad 209 €/t, što je rast od 10 €/t na razini mjeseca. Konačno, terminska cijena uljane repice, ugovor za studeni, mjesec je završila na razini od 470 €/t, istoj onoj na kojoj je i započela mjesec, ali uz veliku volatilnost.
Na fizičkom tržištu, volatilnost nije tolika. U fokusu je trenutno kukuruz, obzirom da je berba u tijeku. Do daljnjega možemo samo špekulirati s procjenama o urodu i reći da će to biti jedna, po prinosima u najboljem slučaju prosječna godina za naše proizvođače. Ono što će predstavljati izazov za sve u lancu je problem aflatoksina.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Ove godine, nije Hrvatska izoliran slučaj koji ima taj problem. I zemlje iz okruženja, Mađarska, Srbija, Bugarska i Rumunjska, imaju isti taj problem, možda čak i u većoj mjeri nego mi. Sve to skupa čini dodatan pritisak na tržište, ali i izazov za onu robu koja nije u skladu sa standardnim parametrima kvalitete.
Hoće li se ovaj blago uzlazni trend iz rujna preliti na listopad ili će listopad biti još jedan mjesec uzimanja profita fondova i špekulanata na burzi, ostaje nam za vidjeti.
Tagovi
Autor
