Valjanje zemljišta ima prednosti, ali i mane

Valjanje zemljišta je poljoprivredna operacija koja se često izostavlja. Može se koristiti u rano proljeće na ozimim usjevima gdje je došlo do "podlubljivanja", odnosno izdizanja površinskog sloja tla čupanja biljčica uslijed čega ostanu u zraku. Također i za predsjetvenu pripremu zemljišta, valjanje poslije sjetve kao i biljnih ostataka. Djeluje se na sloj zemljišta na dubini od 15 do 20cm, što ovisi od promjera i težine valjka kao i brzine kretanja vučnog vozila.

Za obavljanje ove operacije se koriste valjci različite izvedbe i namjene. Obično ih dijelimo na one ravne i hrapave površine, jednodijelne i višedijelne te prema težini. Svaki od njih može doći u različitim kombinacijama i prilagođen je namjeni, karakteristikama zemljišta, kulturi kod koje se primjenjuje.

Tipovi valjaka

Svaki ima osnovne dijelove: radni element (valjak), ovir, poteznicu, kotač i hidraulični podsustav.

U ovisnosti od potrebne obrade zemljišta postoji više tipova radnih elemenata koje biramo prema našim potrebama. Najčešći tipovi u poljoprivrednoj proizvodnji su: glatki, rebrasti, zvjezdasti, cambridge, crosskill valjak i paker.

Prednosti valjanja zemljišta

Valjanje prije sjetve će dodatno izravnati sjetvenu površinu. Neće biti neravnina, gruda zemlje ili kamenja, a što bi moglo negativno djelovati na mehanizaciju i poljoprivredne operacije koje će se primjenjivati tijekom vegetacije i žetve. Cilj njegove primjene je da se poslije sjetve ostvari što bolji kontakt sjemena i zemlje zbog osiguranja boljeg i bržeg klijanja. To je posebno važno kada sijemo sitno i malo sjeme. Istiskuju se zračni džepovi iz površinskog sloja. Poboljšava se vodo-zračni režim sjetvene površine.

Ono sjemenu osigurava podlogu za klijanje i nicanje, sprječava ispiranje i odnošenje kod padalina. Ovo je od izuzetne važnosti za vrlo sitno i lagano sjeme, kao što je sjeme raznih trava, lucerne, repice i lana. 

Dakle, ono se preporuča ako je površinski sloj tla suh i ako se ne predviđaju padaline u danima nakon sjetve, a što je posebno važno na laganim tlima. Ovom mjerom je moguće smanjiti i negativne učinke prevelike dubine sjetve što se događa ako je zemljište neposredno prije sjetve duboko razrahljeno bez zbijanja površinskog sloja.

Mane valjanja zemljišta

Na pozitivne rezultate djeluje nekoliko faktora: vremenske prilike, vlažnost zemljišta, izbor valjka, pravilna primjena, brzina kretanja i kombiniranje s ostalim oruđima.

Kod izvođenja ove operacije je od izuzetne važnosti odabir pravog termina i stanja u kome se nalazi zemljište. Ako se obavlja na prevlažnoj zemlji i s preteškim valjcima dolazi do zbijanja zemljišta. Također, ono se nikako ne isplati kod teškog zemljišta prije očekivanih obilnih kiša jer se nakon toga može očekivati jaka pokorica na površini koja će dodatno spriječiti nicanje. Tada je bolje pričekati da se tlo prosuši i valjati prije očekivanih visokih temperatura.

Lažna sjetva umjesto herbicida: kada i kako se obavlja?

Također, nije učinkovito na jako dreniranim tlima. Neće uzrokovati gubitke u prinosu, ali od njega neće biti puno koristi dok je trošak u vrijeme skupog goriva velik. 

Brzina pri izvođenju mora biti prilagođena. Najbolje je da se obavi istovremeno kada i sjetva. Zbog toga je praktična upotreba kombiniranih strojeva koji u jednom prohodu obavljaju više operacija. Kod modernih sijačica, kod kojih se sjeme sije direktno u zemljište valjanje se može izostaviti.