Lažna sjetva umjesto herbicida: kada i kako se obavlja?

U ekološkoj, ali i konvencionalnoj poljoprivredi u kojoj se želi reducirati upotreba herbicida, sve se češće govori o lažnoj sjetvi, odnosno provociranju korova na nicanje. 

Kao što znamo, korovi predstavljaju trajni problem i mogu se naći u svim poljoprivrednim sustavima. Predstavljaju jedan od glavnih odgovornih čimbenika smanjenja prinosa usjeva, nižu količinu i kvalitetu prinosa. Gubici uzrokovani korovom premašuju kombinaciju onih čiji su razlozi insekti i biljni patogeni, piše znanstvenik Jamal R. Qasem u članku "Weed Seed Dormancy: The Ecophysiology and Survival Strategies" (Mirovanje sjemena korova: Ekofiziologija i strategije preživljavanja, nap.a.).

Korovi se s usjevnim biljkama natječu za vodu, svjetlost, hranjive sastojke i CO₂ pod određenim uvjetima. 

Također, znamo kako glavna aktivna tvar većine herbicida, glifosat, ima odobrenje za primjenu do kraja iduće, 2022. godine. Mnogi poljoprivrednici traže alternative, a jedna od njih je - valjanje tla kako bi se korov potaknulo na nicanje. 

Cambridge i Crosskill valjci

Lažna sjetva, kako se naziva, obavlja se valjkom dva tjedna prije prave, a cilj je potaknuti nicanje neželjenog bilja tako da se njegovu sjemenu omogući bolji kontakt s tlom. 

"Najveću primjenu kod nas imaju Cambridge i Crosskill valjci. Odlični su za forsiranje nicanja korova kao i za usitnjavanje i rahljenje tla", otkriva nam Filip Janješić iz tvrtke AgroPMD. Ističe kako su Cambridge valjci kombinacija glatkih prstenova i usko nazubljenih zvijezda kojima se postiže vrlo intenzivno sitnjenje, pa i rahljenje tla. 

Oni snažno i efikasno razbijaju gornji sloj zemlje, a zatim ju gusto nabijaju.

Drugi, Crosskill valjci su sastavljeni od pokretnih ozubljenih ploča-kolutova, a prikladni su za teža tla i teške uvjete rada (suhu, grudastu zemlju) te dobro usitnjavaju veće grude. 

Njegovi su diskovi različite veličine, jednako naležu na zemlju, čime se postižu dvije bitne stvari. Blato se nikako ne može nahvatati na prstenove jer se samim pokretima ono konstantno rasipa. Također, širina prstenova je podjednaka čime jedanko pritiskaju zemlju. 

Što nakon valjanja? 

Nakon lažne, a prije same sjetve, opisuje Janješević, još se jednom obavi predsjetvena priprema, primjerice sa sjetvospremačem s pačjim nogama, tanjuračom, valjkom, a kako bi se uništio niknuli korov te ga unio u tlo. 

Kada je riječ o samom valjanju, ono ima niz pozitivnih učinaka. Osim već spomenute radnje, zbija tlo radi uspostavljanja kapilariteta i dovoda vode u sjetveni sloj u aridnim (sušnim) uvjetima, ili prilikom suše za vrijeme sjetve. Također, njime se izvodi prašenje strništa nakon žetve. 

Janješević naglašava kako se valjanjem vrši i usitnjavanje krupnih agregata tla u pripremi za sjetvu. Nakon toga se pritiskivanjem sjemenaka i "sitnica" tla omogućuje bolje klijanje i nicanje. Tu je i poravnanje radi lakših daljnjih operacija - košnje kod djetelina i umjetnih travnjaka. 

"U proljeće se ovom radnjom na tlo prislanjaju mrazom izvučene biljke žitarica. Njime se također može razbiti i pokorica", zaključuje Janješević.