Osim što imaju pozitivan utjecaj na plodnost i očuvanje tla, žetveni ostaci kukuruza su važni i s aspekta naredne proizvodnje, jer ako se dobro usitne i ravnomjerno rasporede, obrada zemljišta za naredni usjev je puno lakša i kvalitetnija.
Ekstremno visoka temperatura tijekom srpnja i kolovoza ubrzala je sazrijevanje kukuruza pa i samu berbu. Osim toga, nedostatak oborina i dug sušni period, posebno u kritičnim fazama razvoja kukuruza, negativno su utjecali na nalijevanje zrna, a samim tim i na prinos, koji je na mnogim lokalitetima, nažalost, desetkovan.
Ipak, nakon berbe, ne treba izostaviti jednu važnu agrotehničku mjeru koja direktno utječe na plodnost, ali i mikrobiološke i fizičke osobine tla. Zaoravanjem žetvenih ostataka kukuruza, između ostalog, doprinosimo poboljšanju strukture zemljišta, ali ga i obogaćujemo značajnim količinama dušika i fosfora, a naročito kalija koji su neophodni za normalan rast i razvoj biljaka.
Kukuruzovina predstavlja odličan izvor organske tvari čijim se unošenjem značajno povećava sadržaj humusa u zemljištu, popravlja vodno-zračni režim kao i sposobnost zadržavanja vlage, što je posebno važno u sušnim godinama. Humus je bogat izvor hrane korisnim mikroorganizmima u zemljištu čija aktivnost povoljno utječe na stvaranje mrvičaste strukture.
Žetveni ostaci kukuruza se odlikuju visokim sadržajem ugljika, ali smanjenom količinom dušika, pa je u tom slučaju razgradnja nešto sporija. Mikroorganizmi tada mogu privremeno vezati mineralni oblik dušika iz tla. Zato je važno adekvatno obaviti usitnjavanje biljnih ostataka čime se omogućavaju uvjeti za njihovu razgradnju.
Pravilnim korištenjem žetvenih ostataka smanjuje se rizik od erozije, točnije od nepovratnog gubitka zemljišta, posebno u periodu između dvije proizvodne sezone kada je ono izloženo određenim nepovoljnim vremenskim uvjetima. To je posebno važno na nagnutim terenima i u razdoblju čestih kiša, kada kukuruzovina predstavlja zaštitni pokrivač. Također, značajnu ulogu ima i zbog erozije vjetrom, jer smanjuje njegovu brzinu iznad površinskog sloja tla, čime sprječava odnošenje sitnih frakcija.
Osim što imaju pozitivan utjecaj na plodnost i očuvanje zemljišta, žetveni ostaci kukuruza su važni i s aspekta naredne proizvodnje, jer ukoliko se dobro usitne i ravnomjerno rasporede, obrada zemljišta za naredni usjev je mnogo lakša i kvalitetnija.
Podsjetimo, spaljivanje žetvenih ostataka je zakonom zabranjeno pa je zaoravanje još jedan način pravilnog postupanja s ovom masom. Spaljivanje, nažalost, dovodi do degradacije zemljišta, narušavanja aktivnosti mikroorganizama, gubitka esencijalnih hraniva i smanjenje sadržaja humusa, dok produkti sagorijevanja zagađuju okoliš. Situacija se dodatno može zakomplicirati ako dođe do ozbiljnih požara i nepovratnih gubitaka.
Ovisno od obrade i tipa tla kao i od vremena sjetve narednog usjeva, kukuruzovina se može najprije plitko zaorati, a onda i na većoj dubini. Vlažnost zemljišta je vrlo važan faktor, jer ako je ono previše suho, ne treba žuriti s primjenom ove agrotehničke mjere. S druge strane, previše vlažno tlo uzrokuje stvaranje pokorice i zbijanje, što također nije dobro.
Preporuka je pričekati povoljne uvjete, a prije toga adekvatno usitniti i rasporediti žetvene ostatke po površini parcele. Kukuruzovina nije otpad, već vrijedna sirovina za očuvanje plodnosti i kvalitete zemljišta na duži vremenski period.
Tagovi
Autorica