Nakon suše i visokih temperatura ovogodišnji kukuruz na mnogim parcelama ne treba procjenjivati prema kalendaru. Vlaga zrna, stanje klipa i zdravstveno stanje usjeva najvažniji su za odluku kada krenuti u berbu.
Nakon mjeseci u kojima su visoke temperature i nedostatak oborina obilježili proizvodnju, proizvođači kukuruza ove godine u berbu ulaze s više pitanja nego inače. Na nekim parcelama biljke su ranije završile vegetaciju, listovi su se počeli sušiti, a klipovi nisu dostigli očekivanu veličinu.
U takvim uvjetima čekanje "uobičajenog termina" berbe ne mora uvijek biti najbolja odluka.
Prije odluke o berbi treba pregledati nekoliko biljaka na različitim mjestima u parceli. Nije dovoljno otvoriti jedan klip s početka njive i prema njemu procijeniti cijeli usjev. Obratite pažnju na popunjenost klipa, stanje zrna i čvrstoću biljke.
Ako su listovi većinom suhi, biljka više nema značajan potencijal za stvaranje nove biomase, a klip je završio najveći dio razvoja, čekanje može donijeti više rizika nego koristi. Posebno treba obići dijelove parcele koji su bili najviše izloženi suši. Na takvim mjestima razlika u razvoju klipa može biti velika čak i unutar istog usjeva.
Kod kukuruza za zrno jedan od najvažnijih podataka pred berbu je sadržaj vlage. Kod većine hibrida berba kombajnom može početi kada je zrno dovoljno fiziološki zrelo, a proizvođač pritom mora računati na trošak i mogućnost naknadnog sušenja.
Kao praktična orijentacija, za kombajniranje se često navodi vlaga zrna oko 25 - 28 posto, dok se za sigurno skladištenje suho zrno treba dodatno osušiti na približno 14 posto. Zato prije ulaska kombajna na parcelu vrijedi izmjeriti vlagu. Ako se proizvođač oslanja samo na izgled biljke, može prerano krenuti u berbu ili, suprotno, predugo ostaviti kukuruz na njivi.
U sušnim godinama posebno je rizično ostaviti kukuruz dugo na njivi samo radi smanjenja troškova sušenja. Kako se zrno dodatno isušuje, može postati lomljivije, a gubici nastaju i zbog osipanja zrna te mehaničkih oštećenja pri kasnijoj berbi.
Kod oštećenog zrna dodatni problem predstavlja mogućnost razvoja plijesni i pojave mikotoksina. Stručne preporuke zato naglašavaju da se nakon berbe vlaga treba što prije smanjiti i da se za skladištenje koriste samo zdrava i neoštećena zrna.
Kiša stiže prekasno? Suša već uzela danak kukuruzu i šećernoj repi
Drugim riječima, nekoliko postotnih bodova manje vlage na njivi nije nužno vrijedno rizika od gubitka kvalitete.
Ako je biljka rano ostala bez vode, ne treba očekivati da će naknadna kiša potpuno vratiti izgubljeni potencijal. Kod usjeva koji su već završili vegetaciju dodatna voda ne može vratiti veličinu klipa ili zrno koje se nije razvilo.
Zato proizvođač treba procijeniti stanje parcele, a ne samo čekati novu kišu. Kod izrazito pogođenih parcela može biti opravdano ranije iskoristiti usjev, posebno ako je riječ o kukuruzu za silažu.
Ako se kukuruz koristi za silažu, ne treba čekati da se biljka potpuno osuši. Cilj je pogoditi fazu u kojoj je sadržaj suhe tvari odgovarajući za kvalitetno siliranje. Previše suha masa teže se sabija, pa u silosu može ostati više zraka, što povećava rizik od lošeg vrenja i zagrijavanja. Zato se kod silažnog kukuruza ne gleda samo boja lista, nego stanje cijele biljke i zrna. Na terenu je posebno korisno otvoriti nekoliko klipova i presjeći zrno. Promjena konzistencije zrna i položaj mliječne crte daju proizvođaču bolju informaciju o fazi zrelosti nego samo izgled biljke izvana.
Kod kukuruza koji se skladišti kao zrno, kvaliteta se može izgubiti upravo nakon berbe. Ako se vlažno zrno dugo drži bez sušenja, stvaraju se uvjeti za razvoj gljivica i zagrijavanje mase. Zato je potrebno unaprijed imati plan: gdje će se zrno sušiti, koliko dugo će čekati na sušenje i gdje će biti skladišteno.
Stručne preporuke navode da se zrno treba osušiti u što kraćem roku, a za dugotrajno skladištenje vlaga se spušta na oko 14 posto.
Prije unošenja kukuruza u skladište treba očistiti prostor, ukloniti ostatke prošlogodišnjeg uroda i izdvojiti oštećena zrna. Nije dovoljno samo napuniti silos i očekivati da će se problem riješiti sam.
Suša nije jednako pogodila sve njive. Razlike mogu nastati zbog tipa tla, položaja parcele, roka sjetve, hibrida i mogućnosti navodnjavanja. Zbog toga odluku o berbi ne treba donositi samo na temelju toga što radi susjed ili kada je kukuruz brao prošle godine. Proizvođač koji sada uzme uzorak zrna, izmjeri vlagu, pregleda nekoliko klipova i procijeni zdravstveno stanje usjeva ima puno bolju osnovu za odluku.
U godini kakva je ova, cilj nije nužno čekati najveći mogući prinos na papiru. Cilj je sačuvati ono što je usjev uspio proizvesti i spriječiti da se dio prinosa izgubi zbog prekasne berbe ili nepravilnog skladištenja.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ima jučer jedno zanimljivo pitanje postavljeno ali nije na AgroKlubu bilo. TKO BI BRISAO OPG PO OVOME TRENUTNOM STANJU KAKVO JE SADA U POLJOPRIVREDI, strahovto veliki broj je označilo da ide u gašenje opg. Bila bi zanimljiva anketa na AgroKlubu tko bi brisao opg a tko ne. Evo uredništvu jedna tematika da vidimo na čemu smo trenutno sa poljoprivredom.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ivan Kulak Moj ti kraj nije za suncokret ali nešto moramo, tako da ovo što je meni dao 3150 je usjeh, nešto uzela šuma prinosa, kod jedne parcele i šuma + orah, drugu godinu ću biti pametniji, što se tiče suncokreta. Soja nikako u mom kraju, nemamo ujete za nju. A kukuruz moram, pa što bude. Evo prijatelj kombajnira sa dva kombajna kukuruz 29-31 vlaga, prinos varira po jednome kataskarkom jutru i li u prijevodu jedna ral 5-7t zači negdje oko 12-13t hektar ali to kombajnira za zadrugu Đurđevac oni sada kupuju na bazi vlage do 30% za neke smjese, to ti iskreno nemam pojma koje smjese. Znači i kod mene su prinosi mali. Malo sam mu se u wocap poruci našalio da sljedeču godinu po jednom jutru bacimo dodatno oko 150kg vijagre, pa ako ponovo udari suša da možemo sušu podhebavati😄🤷😇. U principu nešto moraš staviti na polje a sad pogodi što, zbog suša, a zemlja več drugu godinu opalila suša i prepekla ju. To je onaj največi problem Bilogore, nije zemlja kao u Slavoniji, kod nas je ona trvda ilovača.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Damire,jedino je sncokret u mom kraju rodio vrlo dobro,imao sam u prosjeku3,5t/ha a soja je totalna katastrofa sa1,5t/ha i izbacujem ju iz plodoreda kao i sve moje kolege u okruženju. Kukuruz sijem isključivo za ishranu goveda i moram sijati duplo veću površinu kukuruza nego inaće da bi zadovoljio svoje potrebe.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ivan Kulak To je bankrot prinos kukuruza. Ja sam tek prekjučer suncokret riješio 3150 na hektar, vlaga 8,4 hektolitar 45% stime da je moglo bolje, mraz, tuča, suša uzele prinos, neračunam onih isprva nisam ni dobro gledao koliko u prikolici za doma, ali nekih od 700-1200 je, to od oka i ne ubrajam u prinos. Znači kukuruz će biti možda 10-12t po hektaru, jer je drugi klip ostao osušena banana.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Gotova žetva kukuruza kod mene,5t/ha sa vlagom 10-11%. Prije sam u dobrim godinama imao oko 12t/ha a udličnim godinama i 14t/ha. Zadnje četiri godine se zbog vremenskih nepogoda prinosi kreću od 4 do 7t/ha i ako se ovakve vremenske prilike nastave nećemo moći više ugajati kukuruz na istoku Slavonije.
Dalila Ivanković Memić
prije 1 mjesec
Damir Upravo takve situacije pokazuju koliko je teško odrediti idealan trenutak za berbu „na cijelom polju“. 😊 Razlike u položaju parcele, osunčanosti i mikroklimi mogu napraviti veliku razliku u zrelosti kukuruza. U takvom slučaju najbolje je procijeniti stanje klipa i zrno na više mjesta u parceli, a ne samo stabljiku – jer zelena stabljika još ne znači nužno da zrno nije spremno za berbu. Nema jednostavnog odgovora, ali zato je pregled parcele prije odluke ključan.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ovisno o polju, dali u berbu ili ne. Ja ima specifikum. Na jednome dijelu djelomično zrel a na drugoj sjevernoj strani još stabljika posve zelena i sada pogodi berbu.