Kiša stiže prekasno? Suša već uzela danak kukuruzu i šećernoj repi

Visoke temperature i dugotrajni nedostatak oborina ostavljaju ozbiljne posljedice na ovogodišnjim usjevima kukuruza i šećerne repe. Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s terena upozorava da problem nije samo u nedostatku vode. Ekstremne temperature dodatno remete fiziološke procese u biljci, smanjuju stvaranje i nakupljanje šećera te u konačnici mogu značajno smanjiti prinose.

Na pojedinim parcelama šteta je već napravljena, pa kiša u ovoj fazi više ne može vratiti izgubljeni potencijal prinosa. Ipak, pravodobna procjena stanja usjeva može pomoći proizvođaču da odluči što učiniti s onim što je ostalo.

Šećerna repa troši ono što je trebala spremiti

Posljedice suše i visokih temperatura jasno su vidljive na šećernoj repi. Lišće odumire, a nakon oborina biljka može ponovno potjerati. "Čim je nanjušila vodu, repa je probala ići u takozvanu retrovegetaciju", objašnjava profesor Stipešević.

Na prvi pogled novo lišće može izgledati kao znak oporavka, ali za proizvođača to nije nužno dobra vijest. Problem je što biljka za stvaranje novog troši rezervne šećere koji su se trebali akumulirati u korijenu.

"Lišće ako je umrlo kad ne treba i, još gore, kad je potjeralo kad ne treba, jednostavno dovode do manjka šećera u samoj repi", pokazuje sveučilišni profesor. Drugim riječima, biljka nakon stresnog razdoblja pokušava ponovno uspostaviti lisnu masu, ali to radi trošeći dio onoga što je već uspjela proizvesti.

Problem nije samo u dnevnim temperaturama. Šećerna repa tijekom dana fotosintezom stvara šećere, ali ih tijekom noći troši za disanje. Što je temperatura viša, veća je i potrošnja. Kod temperatura iznad 35 °C dodatno se narušava rad kloroplasta, odnosno ključnog mjesta fotosinteze. Dakle, pri takvim uvjetima biljka više ne može učinkovito stvarati ugljikohidrate.

To znači da ekstremna vrućina djeluje u dva smjera: tijekom dana smanjuje sposobnost stvaranja šećera, a tijekom toplih noći povećava njegovu potrošnju.

Ugrožena je kvaliteta repe

Za industriju šećera posebno je važna količina šećera koju repa može dati. Zbog suše, visokih temperatura i pokušaja retrovegetacije dio tih rezervi biljka ponovno troši.

Stipešević upozorava da je zbog toga ugrožena i digestija, odnosno količina šećera koja se može izdvojiti u procesu prerade.

Stanje nadzemnog dijela zato je vrlo važno, iako se najveći dio prinosa nalazi ispod zemlje. Korijen repe ne može se promatrati odvojeno od lišća koje ga hrani.

U završnoj fazi vegetacije mogućnosti za intervenciju su ograničene, ali profesor Stipešević ističe da u budućnosti treba veću pozornost posvetiti ishrani biljke.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg stručnjaka u komentarima ili na e-mail: isavjeti@agroklub.com

Kod problema povezanih s visokim temperaturama i stresom može se razmišljati o dodatku bora i sumpora, ali ne naslijepo. To znači da prihranu treba temeljiti na stvarnim potrebama usjeva i rezultatima analize tla, a ne na pretpostavci da će dodatna količina hraniva automatski riješiti problem.

Nakon mliječne zriobe kiša ne može povećati potencijal prinosa

Kod kukuruza je većina usjeva u fazi kada više nema mogućnosti za značajan ulazak novih asimilata u zrno. "Mliječna zrioba je taj dio priče dokad je moglo još nešto ući u njega", objasnio je Stipešević.

Kako kaže, nakon te faze više nema stvaranja novog prinosa u istom smislu. U zrnu se nastavljaju procesi sazrijevanja i premještanja već stvorenih tvari, ali potencijal prinosa koji je izgubljen zbog suše i visokih temperatura više se ne može vratiti.

Za proizvođača je zato ključno procijeniti u kojoj se fazi kukuruz nalazi. Jedan od praktičnih pokazatelja je stanje zrna. Ako ono više ne ispušta mliječnu tekućinu pri pritisku noktom, on je izašao iz mliječne zriobe i ulazi u voštanu, odnosno brašnastu fazu.

Sljedeći važan pokazatelj je stvaranje crnog sloja na klici. "Njegovo formiranje znači da je kraj priče", ističe Stipešević. Tada je zrno završilo s nakupljanjem suhe tvari i više nema smisla očekivati da će dodatna kiša povećati njegov potencijal prinosa.

Kada krenuti u berbu?

U trenutku fiziološke zrelosti zrno obično ima oko 25 do 30 posto vlage. Nakon toga treba čekati da se vlaga smanji kako bi se kukuruz mogao kvalitetnije uskladištiti i zadovoljiti zahtjeve otkupljivača. Profesor procjenjuje da će na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS) ova kultura bit spremna za berbu kroz 10-ak dana.

Odluku o berbi ne treba donositi samo prema kalendaru. Vrijeme sjetve, početna opskrbljenost biljke hranivima i količina vode koju je usjev dobio tijekom vegetacije mogu napraviti veliku razliku među parcelama. I kod kukuruza ekstremna vrućina narušava rad klorofila i kloroplasta, odnosno procesa koji biljci omogućuju stvaranje ugljikohidrata.

"Jednostavno biljka ne može sintetizirati bilo kakav ugljikohidrat kad su te previsoke temperature", objašnjava naš sugovornik. Istodobno, tijekom noći biljka nastavlja disati. Ako su noćne temperature vrlo visoke, veća je i potrošnja onoga što je tijekom dana stvoreno. Posljedica je jednostavna, a to je da manje tvari ostaje za punjenje klipa i zrna.

Kiša pred berbu nije uvijek dobra vijest

Jedna od važnih poruka za proizvođače jest da kasna kiša ne znači automatski spas usjeva. Ako je kukuruz već završio fazu u kojoj može povećavati količinu suhe tvari u zrnu, dodatna voda više ne može vratiti izgubljeni prinos. Štoviše, nakon dugotrajnog sušnog razdoblja kiša pred berbu može otvoriti novi problem, a to su bolesti.

Mogućnosti zaštite u toj su fazi ograničene i zbog karence fungicida. Dodatni problem predstavljaju oštećenja na biljci. Kukuruzni moljac, kukuruzna zlatica, ali i štetnici poput azijskih štitastih stjenica mogu napraviti otvore kroz koje gljivice lakše prodiru u biljno tkivo.

"Kroz sve te rupice mogle su se uvući gljivice i dočekati pogodan trenutak da one naprave svoj posao", dodaje profesor rekavši da je uoči berbe važno pratiti ne samo vlagu zrna nego i zdravstveno stanje biljaka i klipova.

Prema procjeni Stipeševića, dio ranijih hibrida koji su uspješno prošli oplodnju mogao bi ostvariti oko tri četvrtine uobičajenog prinosa. Kod kasnijih grupa, gdje je oplodnja bila kasnija ili nepravilna, a posebno ako se pojave bolesti, gubici bi mogli biti znatno veći.

"Prinos kukuruza bi mogao biti i do 50 posto niži nego inače", napominje. To pokazuje koliko se suša i visoke temperature izravno pretvaraju u ekonomski problem za proizvođača.

Kada kukuruz više nije isplativo čekati za zrno?

Na najlošijim parcelama proizvođač bi trebao napraviti računicu prije nego što čeka berbu zrna. Ako je kukuruz toliko stradao da neće dati dovoljno zrna za pokrivanje uloženih troškova, jedna od mogućnosti je ranija košnja i spremanje cijele biljke. "Možda je bolje pretvoriti cijelu biljku u silažu dok je koliko-toliko još sočna, dok imate mase koje možete prodati, nego dočekati berbu gdje nećete imati dovoljno zrna da opravdate ulaganja", savjetuje Stipešević.

To nije rješenje za dobar prinos, nego način da se spasi dio vrijednosti već proizvedene biomase. Silaža može završiti kao hrana za stoku, a biomasa se može iskoristiti i u druge svrhe, primjerice za proizvodnju energije.

Ono što se vidi na poljima pokazuje koliko se poljoprivredna proizvodnja brzo može naći pod pritiskom kada se istodobno pojave nedostatak vode i ekstremne temperature. Za proizvođača zato nije najvažnije samo pitanje hoće li kiša pasti, nego u kojoj je fazi usjev kada ona stigne i kakvo je njegovo stvarno stanje.

Na pojedinim parcelama odluka će biti čekati berbu, na drugima što prije iskoristiti preostali potencijal za zrno, dok će na najteže pogođenim površinama ekonomski smislenije biti spasiti preostalu biomasu. A upravo takve odluke, ističe profesor, u uvjetima sve češćih temperaturnih ekstrema postaju sastavni dio upravljanja rizikom u ratarstvu.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor