Pretraga tekstova
Zbog zaštite domaćeg tržišta i manje zasijanih površina uvode se ograničenja za izvoz žitarica.
Zalihe pšenice u Rusiji, koja je najveći svjetski izvoznik ove žitarice, se smanjuju. Zbog toga je uvedena izvozna kvota od 8 milijuna tona. Naime, Moskva je zabrinuta zbog rasta domaćih cijena i nastoji osigurati opskrbu vlastitog tržišta.
U 2021. godini nije bilo posebnog ograničenja za izvoz, a planirana kvota za period od 15. veljače do 30. lipnja 2022. je 11 milijuna tona žitarica, uključujući 8 mil. t pšenice, piše Reuters. Prvobitno je planirano da ta količina bude 9 milijuna tona.
Njezin izvoz iz te zemlje smanjen je za 37,5 posto od početka marketinške sezone 2021/22., zbog manjeg uroda i izvozne takse koja će od 22. prosinca porasti na 91 dolar po toni.
Tamošnje Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u studenom da bi Rusija mogla promijeniti formulu koju koristi za izračunavanje kvote u slučaju da globalne cijene porastu na 400 dolara po toni, navodi Bloomberg. U slučaju rasta cijena doći će do hitnog prilagođavanja izvoza kako bi se zaštitilo domaće tržište.
Argentinska vlada je 17. prosinca ove godine objavila da će uvesti kvotu za izvoz kukuruza i pšenice u marketinškoj 2021/22. godini, a kako bi spriječili nestašicu na domaćem tržištu zbog sve većih cijena hrane. Kako navodi World-Grain, izvoz kukuruza ograničavaju na 41,6 milijuna tona, a pšenice na 12,5 mil. t.
Ova zemlja je primarni izvoznik pšenice za južnoameričke zemlje te drugi svjetski izvoznik kukuruza. Tijekom ove marketinške godine izvezla je 39,8 milijuna tona kukuruza i 11,2 milijuna tona pšenice. Osim ovih, uvela je i ograničenje na izvoz govedine, ali ih je nedavno ublažila.
Federalna poljoprivredna služba (FAS) američkog Ministarstva poljoprivrede predviđa da će ta zemlja ostvariti rekordno visoku proizvodnju kukuruza od 54 milijuna tona i pšenice od 20 milijuna tona u periodu 2021-2022. godine.
Vratimo li se na Rusiju i njezinu proizvodnju, pored toga što su ozimi usjevi posijani na manje površina, Agrarheute izvještava da se zbog dobrog stanja pšenice predviđa da će prinos u idućoj godini biti 80 do 81 milijun tona. Prošle je godine on iznosio 74,5 milijuna tona.
Dobro stanje ozime sugerira da bi prinos mogao biti 61,25 miljuona tona u 2022. godini, što je znatno više od 55,12 milijuna tona iz 2021.
Površine za jaru, koja će se tek zasijati na proljeće, bit će manje, no predviđaju se prinosi od 19,94 mil. t.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
SASA FRANIC
prije 4 godine
ne vezano zato ovo rade. svakako nisu pametni po pitanju izvoza kao sto ni HR nije puno pametna. u sirovom stanju se izvozi samo ono sto se kao takvo i koristi, kao npr. kukurus za hranu stoci. sve ostalo se ne izvozi sirovo, nego se preradi , makar psenica u brasno, ili u dodatne oblike ishrane pa se onda izvozi. izvoziti psenicu u sirovom stanju je budalastina, cjena nigdje. sameji makar psenicu u brasno pa onda reci stoci kineskoj ako hocete jesti moze samo u gotovim proizvodima ili bar u brasnu. ili zvacite svoje zohare ako vam se ne svidja.
Andrej Žalec
prije 4 godine
Ništa posebno. Oboji se boje, da če cijene porasti na višine, gde domači kupci nebi mogli, da jih prate i sva pšenica otišla bi na bogatija tržišta. Ništa posebno. se ne dešava.
Tea Januš
prije 4 godine
Možda oni znaju nešto sto mi ne hmm