Ne spaljujte strništa - postoji učinkovitija agrotehnička mjera

S obzirom na to da je kod nas zakonom zabranjeno paljenje strništa i da je više puta dokazano kako ta mjera ne donosi pozitivne rezultate, potrebno je postupiti na drugačiji način.

Prva agrotehnička mjera koja se provodi nakon žetve pšenice i ostalih strnih žitarica jest prašenje strništa. Cilj ove plitke obrade tla, koja se izvodi na dubini od šest do 15 centimetara, prije svega je očuvanje vlage, razgradnja žetvenih ostataka, kao i uništavanje korova.

Obavezna mjera: Na prašenju strništa ne treba štedjeti jer nas može skupo koštati

Ovom se metodom, između ostalog, potiče klijanje i nicanje višegodišnjih, opasnih i neželjenih vrsta, među kojima su najznačajnije poljski osjak (Cirsium arvense), zubača (Cynodon dactylon), divlji sirak (Sorghum halepense), poljski slak (Convolvulus arvensis) i pirika (Agropyron repens).

Sve navedene vrste, osim slaka, osim sjemenom, razmnožavaju se i pomoću snažnih rizoma koji imaju veliku regenerativnu sposobnost. Zbog toga je njihovo suzbijanje složeno i otežano te zahtijeva niz agrotehničkih i kemijskih mjera kako bi se u potpunosti uništile.

Suzbijanje slaka također je vrlo zahtjevno jer se, osim generativno, razmnožava i pupoljcima na korijenu koji u povoljnim uvjetima bez problema mogu dati novu biljku.

Koje strojeve primijeniti?

Prašenje strništa obavlja se tanjuračama, kultivatorima ili višenamjenskim kultivatorima specijaliziranima za ovu namjenu. Nakon provedbe ove ključne mjere potrebno je pričekati dvadesetak dana kako bi višegodišnji korovi dosegnuli visinu između 15 i 20 centimetara, odnosno bili u fazi razvoja od tri do šest listova. Tada se pristupa kemijskom tretmanu - herbicidom.

Prašenje strništa: O čemu ovisi i koji se strojevi koriste za zaoravanje?

Primjenu herbicida treba obaviti u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, po mirnom vremenu, bez vjetra kako bi se spriječilo zanošenje. Važno je naglasiti da će pripravak znatno bolje djelovati ako su temperature niže.

Nakon tretmana ne preporučuje se tanjuranje ili bilo koja druga agrotehnička mjera kako bi se pripravak preko lista transportirao u korijenov sustav i rizome. Time se omogućuje odgovarajuće djelovanje aktivne tvari koja uzrokuje sušenje, propadanje korijena i rizoma te na kraju potpuno uništavanje korova.

Tek nakon što smo sigurni da je kemijski tretman uspio, može se pristupiti daljnjoj obradi tla.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor