• Korovske biljke
  • 06.01.2017. 12:00

Kako se na prirodan način riješiti slaka?

Slak je indikator zbijenosti tla i svojim korijenom rahli tlo. Izlučuje tvari koje sprečavaju rast gljivica koje izazivaju biljne bolesti.

Foto: Pixabay.com
  • 7.194
  • 597
  • 0

Svaki vrtlar se susreo sa ovim korovom. Slak Convolvulus arvensis je višegodišnja biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Lako se prepoznaje po stabljici koja se uvija oko drugog bilja ili ograda, srcolikim listovima i bijelim cvjetovima. Prisutan je na svim kontinentima i vrlo je raširen korov. Ovaj korov je redovan pratitelj biljaka koje uzgajamo.

Korijen slaka je sličan bijeloj niti i prodire duboko u tlo, dobro je razvijen i na njemu se nalaze pupoljci iz kojih se razvijaju nove biljke. Ta osobina slaka je razlog njegovog obnavljanja iz najmanjeg dijela korijena koji zaostane u tlu nakon čupanja i teško se može iskorijeniti. Stabljika slaka je gola, povija se i obavija oko drugih biljaka. Na njoj su naizmjenično postavljeni srcoliki, kopljasti listovi. Cvijetovi slaka imaju oblik trube. Boja cvjetova je bijelo do slabo roze.

Slak cvjeta od lipnja do rujna. Cvijet kratko traje, tijekom jutra se otvara i tijekom posijepodneva propada. Plod je čahura u kojoj se nalazi tri do pet sjemenki. Sjemenke slaka klijaju pri temperaturi od 15 do 18ºC tijekom proljeća sa dubine 4 do 8cm. Slak se razmnožava sjemenkama i dijeljenjem korijena. Jedna biljka može stvoriti 500 sjemenki čija je trajnost 20 godina. Klijavost sjemena se povećava nakon prezimljavanja, inače je slabo klijavo.

Osobine slaka

Raste u bilo kakvom zemljišu. Pokazatelj je zbijenosti zemljišta. Što je više slaka to je i zemljište zbijenije. Smatra se biljnom vrstom koja je pionir u stvaranju rastresite strukture tla. Invazivni korov koji omotava biljke i guši ih. U žitaricama izaziva polijeganje, otežava žetvu, smanjuje prinose za polovinu i vrlo se teško iskorjenjuje.

U proljeće, već nakon topljenja snijega, slak se pojavljuje i prekriva tlo i na taj način sprečava nicanje posijanih kultura ili propadanje tek niknulih biljčica. Voli Sunce i zbog toga se obavija oko biljaka, guši ih kako bi zauzeo najosunčanije pozicije.

Domaćin je nekim nematodama i insektima, a prenosi i određene biljne bolesti. I pored loših osobina slak se odlikuje i dobrim osobinama. Biljke koje obavija slak manje oboljevaju od gljivičnih infekcija. Slak izlučuje tvari koje sprečavaju rast gljivica. Zbog toga se u vrtovima u kojima raste slak biljke manje razbolijevaju.

Slak je odlična medonosna biljka koja pčelama daje nektar i pelud. Stoka rado jede mlade biljke. Kod krava utječe na povećanje mliječnosti i sadržaja masti u mlijeku. Koristi se i kao hrana za svinje.

Mjere borbe protiv slaka

U organskoj poljoprivredi borba protiv slaka obuhvata čupanje, plitko kopanje (ljuštenje površinskog sloja tla) i plodored. Čupanje i ljuštenje zahtijevaju redovno uklanjanje izniklih biljaka i stalno provociranje slaka na nicanje i iscrpljivanje rezervnih tvari koje su uskladištene u korijenu.

Uklanjanje slaka se obavlja u fazama kada biljke dostignu odgovarajuću dužinu stabljike:

  • dužina stabljike 8 do 10cm;
  • dužina stabljke od 10 do 12cm i
  • dužina stabljike od 12 do 15cm.

Na ovaj način biljka slaka se iscrpljuje i dolazi do isušivanja korijena, propadanja pupoljaka na korijenu. Ako se obavlja kultivacija strojevima, dubina obrade tla se treba u fazama raspodijeliti na dubinu od 10 do 30cm. Čupanje i ljuštenje treba uskladiti sa najavom hladnijih dana ili sušnog perioda. Kombinacija čupanja i djelovanja vremenskih prilika dodatno će pomoći u uništavanju slaka.

Malčiranje će pomoći samo ako je sloj malča debeo, jer slak je jedna od najotpornijih biljaka koja prodire i kroz debele slojeve mača. Sjetva žitarica (raž) može pomoći u suzbijanju slaka. Za suzbijanja slaka su pogodne žitarice jer stvaraju gusti sklop i potiskuju slak. Sve kulture koje se šire po površini tla su dobre u borbi protiv slaka.

Mnogi vrtlari su se uspjeli riješiti slaka formiranjem permakulturnih gradica, njihovim malčiranjem i zasijavanjem trava na stazicama između gredica. Biljke slaka bez sjemena mogu se koristiti kao malč. Ovakav malč će mnogo doprinijeti stvaranju rastresite strukture malča i istovremeno će izvršiti dezinfekciju zemljišta.

Slak u narodnoj medicini

Slak je od davnina interesantna biljka za narodnu medicinu. Liječi čitav niz bolesti, ali ga treba koristiti s velikom pažnjom zbog njegove otrovnosti. Ne koristiti ga bez nadzora liječnika.

Foto: Pixabay.com


Tagovi

Slak Korovske biljke Zbijenost zemljišta Suzbijanje Medonosna biljka


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi