Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strništa
  • 03.07.2022. 13:30

Prašenje strništa: O čemu ovisi i koji se strojevi koriste za zaoravanje?

Umjesto plitkog prašenja oranica nakon žetve, može se obaviti i oranje na punu dubinu i to na 15 do 25 cm, tada treba dodati mineralno gnojivo ili stajnjak za naredni usjev.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 4.645
  • 235
  • 0

Osnovni zadaci prašenja strništa su bolje primanje i čuvanje vlage, zaoravanje žetvenih ostataka, uništavanje izniklih korova, provociranje sjemena korovnih i uzgajanih biljaka na klijanje i nicanje, koje se zatim uništavaju osnovnom obradom zemljišta, stvaranje uvjeta za formiranje mrvičaste strukture zemljišta, lakše izvođenje osnovne obrade zemljišta uz uštedu i manju potrošnju energije.

"Prašenje oranica, kao važnu agrotehničku mjeru treba obaviti odmah poslije žetve ili istovremeno sa žetvom, po mogućnosti istog dana. Ovo je značajno, zato što u vrijeme žetve, zemljište sadrži izvjesnu količinu vode, što omogućava kvalitetno izvođenje ove mjere", kaže savjetodavka za ratarstvo Milanka Miladinović.

Obavezna mjera: Na prašenju strništa ne treba štedjeti jer nas može skupo koštati

Nakon žetve, zemljište ostaje bez pokrivača, povećava se isparavanje vode, oranica se isušuje i sve to otežava ili potpuno onemogućava obradu zemljišta, također, potrošnja energenata se povećava, a smanjuje se učinak.

"Ako se ovaj posao ne obavi na vrijeme, a površinski sloj se isuši, tada je bolje pričekati kišu koja će omogućiti obradu", kaže Miladinović.

Koji problemi se javljaju prilikom zaoravanja?

Prilikom zaoravanja, probleme mogu praviti žetveni ostaci, odnosno njihovo sakupljanje i uklanjanje s parcele. Na nekim gospodarstvima, uz dobro organiziranu radnu snagu, slama se može sakupiti i i ukloniti relativno brzo. Poslije toga, uspješno se može obaviti prašenje.

"Ako poslije kombajniranja ostaje slama u trakama, prije prašenja strništa slamu treba usitniti tarupom ili sitnilicom i ravnomjerno raspršiti po površini. Najpogodnije bi bilo da kombajn ima sječku i da istovremeno sa žetvom sitni slamu i raspoređuje po cijeloj površini", kaže stručnjakinja i dodaje da se u tom slučaju ono može obaviti istovremeno sa žetvom.

Kako kaže savjetodavka Miladinović, ovisi o tipu zemljišta, klimatskim i vremenskim prilikama, vlažnosti zemljišta i količini žetvenih ostataka, pa se tako ono obavlja dublje u suhljim uvjetima, na lošijim zemljištima i parcelama s više žetvenih ostataka. Ovisno od ovih čimbenika, dubina se kreće između 10 i 15 centimetara.

Dubina prašenja se kreće između 10 i 15 centimetara

Umjesto plitkog prašenja oranica posljie žetve, može se obaviti i oranje na punu dubinu i to na 15 do 25 centimetara, tada treba dodati mineralno gnojivo ili stajnjak za naredni usjev. Poslije oranja brazdu treba zatvoriti kako bi se zemljište poravnalo i smanjilo isparavanje. Kada se ovako obavlja ljetno oranje u povoljnim uvjetima vlažnosti, zemljište se obogaćuje hranivima, naročito nitratima, uslijed intezivne mikrobiološke aktivnosti.

"Ovakav način obrade se naročito preporučuje kada se strne žitarice uzgajaju u monokulturi, odnosno kada se radi o ponovljenoj sjetvi strnih žita, jer se žetveni ostaci zaoravaju dublje, što umanjuje pojavu određenih bolesti", zaključuje stručnjakinja.

Izbor strojeva za zaoravanje 

Za ovu agrotehničku mjeru strništa treba imati i odgovarajuća oruđa jer od njih u velikoj mjeri ovisi ne samo kvaliteta rada nego i ekonomičnost. Izbor strojeva za njeno izvođenje umnogome ovisi od tipu i vlažnosti zemljišta, vremenskim prilikama, od željene dubine i količine žetvenih ostataka. 

"Plugovi koji se koriste za osnovnu obradu mogu se također koristiti i za prašenje strništa. Oni dobro prevrću pa time zaoravaju i miješaju žetvene ostatke", kaže savjetodavac Nebojša Božović i dodaje da je njihova upotreba opravdana kada se osnovna obrada radi bez prašenja oranica.

Trobrazni plug (foto: Aleksandar Jovanović)

Božović kaže da u sušnim uvjetima, što je u ljetnjim mjesecima česta pojava, plug ne može osigurati dobru kvalitetu rada. Radni zahvat je relativno mali, a isto tako i učinak.

Za ovu mjeru mogu se koristiti teške tanjurače koje se po potrebi mogu i opteretiti. Prednost im je što imaju veći učinak. Freze mogu raditi samo na otežanim uvjetima na zbijenom, suhom i zakorovljenom zemljištu. Nedostatak freza je što raspršuju zemljište i imaju mali radni zahvat.

"Prašenje se ne izvodi na zemljištima gdje postoji opasnost od erozije. Također i na strništima gdje je bilo mnogo rizomskih korova koji se redovnom tehnikom ne mogu uništiti, ono se ne izvodi. Na tim parcelama se dopušta izrastanje korova, pa se onda tretiraju s totalnim herbicidom", kaže stručnjak i dodaje da se poslije 20-ak dana od tretiranja, zaoravaju plugovima na punu dubinu


Tagovi

Zaoravanje strništa Žetveni ostaci Osnovna obrada Milanka Miladinović Nebojša Božović Prašenje strništa


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva