Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bc Institut
  • 12.04.2016. 08:30

Moramo očuvati domaće oplemenjivanje i selekciju

Površine padaju s godinama, stočarstvo nam je na nikad lošijoj razini, no kukuruz je proizvod koji ima "prođu", a mi imamo znanje. Samo tri države u Europskoj uniji imaju vlastito oplemenjivanje bilja i selekciju. Jedna od njih je i Hrvatska, kaže predsjednik Uprave Bc Instituta, dr. sc. Ivica Ikić.

  • 546
  • 22
  • 0

Standard proizvodnje sjemena hibrida kukuruza, koji je i prije ulaska u Europsku uniju bio iznad standarda EU, osigurali su zagrebačkom Bc Institutu prepoznatljivost kvalitete koja im jamči tržište i daleko izvan granica Hrvatske.

Dokaz tome je i posljednja nagrada za sjeme hibrida kukuruza Best Buy Award za Hrvatsku. Izdali su i knjigu "Hranidbena svojstva kukuruza", autora dr.sc. Darka Grbeše, a daljnje planove otkrio nam je predsjednik Uprave dr.sc. Ivica Ikić.

Stalno se rade nova križanja

I ove ste godine za sjetvu pripremili novitete hibrida?

Naravno. U oplemenjivanju morate imati novitete. To je kontinuiran proces. Stalno se rade nova križanja koja dovode do novopriznatih hibrida. Tako smo i za ovu sjetvu, pored već svima dobro poznatih hibrida: Pajdaš, BC 672, BC 344, BC 418B, BC 306, pripremili nove hibride: Alibi, Thriller, BC 525 i Mejaš. U oplemenjivanju neprestano morate stvarati i kreirati nove hibride. Proizvođačima moramo ponuditi novitete jer se to od nas i očekuje.

Planirano ćete ponovno zasijati pokusna polja?

Da. Što se tiče hibrida Bc kukuruza, pripremamo više od 400 pokusnih polja koja će biti postavljena diljem Hrvatske gdje god se uzgaja kukuruz. Pokusi se postavljaju uz prometnice, ali i na najbolje površine kako bi se mogao pokazati vrhunski potencijal rodnosti Bc hibrida.

Prilagođeni svim proizvodnim područjima

U kojoj su regiji najtraženiji vaši proizvodi?

Želja nam je da se naši hibridi podjednako siju te da budemo podjednako zastupljeni u cijeloj Hrvatskoj budući da imamo hibride za sva proizvodna područja: od istoka do zapada RH. Našoj želji ide u prilog i činjenica da smo najveća hrvatska tvrtka koja se bavi oplemenjivanjem i selekcijom ratarskog bilja, proizvodnjom sjemena i isto tako veliki smo izvoznik hrvatskog sjemena. Mislimo da zaslužujemo vodeću poziciju na hrvatskom tržištu.

Mi ćemo se truditi zadržati površine gdje imamo preko 50% površina pod našim hibridima, a tamo gdje imamo manje želimo popraviti zastupljenost s dodatnim aktivnostima, s novim hibridima, novim pristupima tržištu.

Lider u maloprodaji

Bc Institut ima najveći izbor hibrida kukuruza?

Da. Mogu reći da su BC hibridi kukuruza lider u maloprodaji. Na tržištu RH imamo 30 hibrida kukuruza koje možemo ponuditi našim poljoprivrednim proizvođačima za sjetvu. Osim kvalitete i prepoznatljivosti, što je vrlo bitno, rekao bih da su naši hibridi specifični na tržištu, kao npr. hibrid kukuruza Pajdaša s crvenom bojom zrna. Pojedini naši Bc hibridi (Pajdaš, BC 572, BC 344) posebno se ugovaraju za namjensku proizvodnju i izvoz kroz našu tvrtku kćer Bc Agroslavonija d.o.o. u Slavoniji.

Imate li povratne informacije o hibridima od svojih kupaca?

Kako da ne. Da te povratne informacije nisu tako dobre, sigurno da Bc Institut ne bi bio i ostao lider u Republici Hrvatskoj po količini prodanog sjemena. Prema tome možemo zaključiti da su naši poljoprivredni proizvođači jako zadovoljni s našim Bc hibridima kukuruza i to nam budi optimizam da ćemo i u godinama koje dolaze zadržati tu poziciju. Naši hibridi se posebno ističu u odnosu na druge hibride koji se nude na tržištu RH.

Kupci traže hibride crvenog kukuruza

Konkurencija je sve veća?

Na hrvatskom tržištu se nudi sjeme iz cijelog svijeta. Ono po čemu smo mi posebni je da smo naše sjeme sami proizveli, da sami kontroliramo sjeme od polja do dorade i ono što je bitno jest da takvo sjeme prolazi sve laboratorijske analize i sva službena ispitivanja. Vodimo stalnu brigu i nadzor nad kvalitetom našeg sjemena poštujući sve propisane visoke norme i standarde. Posebnu brigu vodimo i o kvaliteti ambalaže poštujući ekološke standarde.

Stvorili ste i hibrid crvenog kukuruza koji smo nedavno promovirali?

Industrija je prepoznala kvalitetu naših hibrida s crvenom bojom zrna: BC 572, Pajdaš i BC 344. Kupci traže takav tip kukuruza što je nama izuzetno drago i daje nam poticaj da i dalje u oplemenjivanju nastavimo s tim programom.

Oplemenjivanje je vizionarstvo

Radite li istraživanja što bi najbolje "prošlo" pa onda razvijate proizvode?

Oplemenjivanje je vizionarstvo. Da bi stvorili i kreirali novi hibrid treba vam osam do 10 godina mukotrpnog rada i testiranja. Dakle, nove hibride stvarate za budućnost i morate imati na umu činjenicu da oni moraju biti konkurentni u trenutku njihova priznavanja. Ono u čemu smo dobri i prepoznatljivi to smo zadržali, a s nekim novim hibridima želimo popraviti i poboljšati ono što smatramo da je potrebno. Što se tiče uroda, otpornosti ili brzog otpuštanja vlage iz zrna, tu stvarno želimo držati korak i ostati na ovoj razini gdje smo sada.

Manjak stoke, ali i hektara

Stočarstvo je, nažalost, u lošem stanju. Kako se to odražava na vas?

Kako stočarstvo pada, kako imamo sve manje stoke, smanjuje se nažalost i interes za kukuruzom. Za Hrvatsku to nije dobro. Hrvatska ima najbolje uvjete za proizvodnju kukuruza u Europi, najbolji je kukuruzni pojas Europe. Europa ima manjak kukuruza od 11 milijuna tona. Hrvatska bi mogla osigurati dva milijuna tona za Europu te do 1,5 milijuna tona za potrebe Hrvatske. Da bi se to i realiziralo potrebno je zasijati oko 500.000 hektara, što s prosječnim urodom zrna od 7t/ha osigurava 3,5 milijuna tona kukuruza.

Hrvatskoj treba jaka prerađivačka industrija koje u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj nema. Takva industrija bi mogla proizvoditi i stotinjak raznih proizvoda, te bi se i mi onda prilagođavali potrebama te iste industrije. Svi naši proizvođači vrlo dobro znaju tehnologiju proizvodnje kukuruza, kaže direktor marketinga Bc Instituta, Đuro Lukić.

Smanjuje se i broj hektara?

Hrvatska je od 2000. godine proizvodila kukuruz na više od 300.000 hektara. Bojim se da će u ovoj godini u RH biti zasijano svega 210.000 - 220.000 hektara. U RH se u posljednje tri godine smanjila proizvodnja kukuruza za 80.000 hektara kukuruza, a s druge strane nije došlo do povećanja broja hektara ostalih kultura.

Od ukupno obradivih površina u RH, više od 40.000 hektara nalazi se pod ugarom koji se nažalost potiče, a imamo i jako puno hektara neobrađenog zemljišta. Zamislite sad da se sve te površine stave u funkciju i da se na njima nešto proizvede i proda. Proizvođač bi tada ostvario prihod, a upravo to bi trebao i biti interes države: proizvodnja i prihod! Zemlja smo u okruženju u kojoj je zabilježen najveći pad proizvodnje kukuruza. To se u Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji, pa čak niti u BiH nije dogodilo u tolikoj mjeri.

Kukuruz je ekstra vrijedna kultura.

Površine padaju s godinama, stočarstvo nam je na nikad lošijoj razini, no kukuruz je proizvod koji ima ekstra biološku vrijednost, produktivnost i namjenu i to uvijek treba imati na umu. Kukuruz ima prođu, a mi imamo znanje. Samo tri države u Europskoj uniji imaju vlastito oplemenjivanje bilja i selekciju te značajno učešće vlastitog sjemena u sjetvi, a jedna od njih je i Republika Hrvatska.


Tagovi

Ivica Ikić Đuro Lukić Bc Institut Hibridi kukuruza


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Bc Institut d.d. Zagreb

Dugoselska 7, Rugvica, 10370 Dugo Selo, Hrvatska
tel: +385 (0)1 2781-510, e-mail: bc-uprava@bc-institut.hr web: http://www.bc-institut.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]