Nakon sjetve, u sušnim jesenima, izvodi se valjanje u cilju poboljšanja vlažnosti zemljišta i rastresitosti površinskog sloja. Bude li zima bez snijega, postoji opasnost od stvaranja zračnih džepova.
Agrotehnička mjera valjanja izvodi se u sušnim jesenima nakon sjetve pšenice, a u cilju boljeg kontakta sjemena i zemljišnih čestica. Na ovaj način stvaraju se kapilarne pore, podiže se vlaga 5 -10 cm i skuplja oko sjemena. Ova mjera izvodi se sa glatkim valjcima za koje se zakači tzv. blana, koja se sastoji od tankih žica ili lanca, a može i obična daska u slučaju da nema žice ili lanaca.
Ona rastresa površinski dio zemljišta dubine od jednog do dva centimetra i prekida kapilarnu mrežu koja bi vodu dovela do površine i omogućila njeno isparavanje, što u ovakvim godinama sigurno ne želimo. Valjak ne treba koristiti na vlažnim tlima.
Ako se krajem zime bez snježnog pokrivača smjenjuju topli dani i hladne noći, pri čemu se površinski sloj danju opušta, a noću smrzava, može doći do podizanja oraničnog sloja, čupanja korijenovog sustava (korijen gubi kontakt sa zemljištem) i stvaranja zračnih džepova ispod površine tla.
To dovodi do sušenja korijena, a samim tim i čitave biljke. Ova pojava naziva se podlubljivanje. Valjanje treba obaviti prije sušenja zemlje kako bi se ponovo osigurao kontakt tla i korijena. Prilikom valjanja potrebno je koristiti glatke valjke.
Razbijanje ledene kore u našim agroekološkim uvjetima ne primjenjuje se već duži niz godina kao mjera njege. Ipak, u slučaju da zatreba, poljoprivrednici trebaju znati kako se na pravi način boriti protiv nje.
Ledena kora može se pojaviti kao ležeća ili viseća (na snježnom pokrivaču je opasnija, ali se i lakše razbija). Ako je zemljište toplo, ledena kora ne dozvoljava da toplina isparava, povećavajući temperaturu u prizemnom sloju. Ovo povećanje topline dovodi do intenzivnijeg disanja i dolazi do nedostatka kisika ispod ledene kore, kao i povećanja potrošnje tvari iz čvora busanja što uzrokuje slabljenje biljke.
Niske dnevne temperature ne utječu na žitarice, one se dobro razvijaju
Razbijanjem ledene kore omogućava se prodor hladnog zraka, a što proces disanja vraća u ravnotežu. Lomljenje kore obavlja se gaženjem traktorima, ali oprezno jer to može dovesti do bušenja guma i dodatnih troškova. Drljanje se vrši u uvjetima vlažne zime, kada velika količina vode uzrokuje nedostatak kisika u zemljištu.
Za drljanje se koristi laka drljača, a ono se obavlja poprijeko, po redovima. Na taj način uništavaju se i tek iznikli korovi.
Autor: dipl.inž. ratarstva i povrćarstva, Vladica Gavrilović, Savjetodavna RS
Tagovi