• Sjetva pšenice
  • 26.10.2018. 10:30

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

Sjetvu ozime pšenice treba obaviti u optimalnom roku da bi se izbjegle anomalije u početnim fazama rasta i razvoja biljke. Izlazak iz optimalnog roka zapravo za posljedicu ima narušavanje strukture stanica i može trajno narušiti strukturu stanica zbog formiranja leda unutar njih, što zatim dovodi do sprječavanja sintetskih procesa i na kraju do uvenuća biljke.

Foto: Agroklub / Jasna Bajšanski
  • 976
  • 89
  • 0

Zbog manjka padalina ratari su ovih dana na velikim mukama jer obrada zemlje prije sjetve ozimih kultura poskupljuje proizvodnju. Naime, povećana je količina goriva kojeg troši mehanizacija za obradu zemlje, a ako se sjetva obavi u suhim uvjetima, sjeme neće klijati, a moguće i da ga unište određeni štetnici.

Ipak, važan je i optimalan rok za jesensku sjetvu, da ne bi došlo do anomalija u rastu i razvoju u početnim fazama. Međutim, kako kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Darko Simić važno je napomenuti da izlazak iz optimalnog roka zapravo za posljedicu ima trajno narušavanje strukture stanice koje nastaje zbog formiranja leda unutar stanice.

Biljke pšenice propadaju zbog narušavanja prometa tvari i energije  

Simić navodi primjer da kod ozime pšenice, kada se od ukupnog sadržaja vode u čvoru busanja na temperaturi od - 4°C u led pretvori oko 60%, dok se na - 10°C u led pretvori skoro 90% vode. To prema njegovim riječima evidentno predstavlja stanje dehidriranosti stanice. Darko Simić navodi i to da kod biljaka neotpornih na niske temperature izostaje kontrolirano prilagođavanje izmijenjenim uvjetima okoline. Procesi fotosinteze, sinteze saharoze i drugi sintetički procesi slabe, a intenziviraju se oksidativni procesi i gomilanja štetnih tvari, a sve to vodi nepovratnom uvenuću sijane kulture. Upozorava da propadanje biljaka ne nastaje zbog iscrpljivanja i gladovanja biljaka, zato što u biljnim organima ima dovoljno ugljikohidrata, već biljke venu zbog posljedica narušavanja normalnog prometa tvari i energije i odnosa pojedinih procesa u biljci.

Uvjeti za postizanje visokih prinosa ozime pšenice

S druge strane diplomirana inženjerka poljoprivrede Jorgovanka Vlajkovac tvrdi da za postizanje dobrih prinosa u proizvodnji pšenice moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • Pravovremena i kvalitetna osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta;
  • Zaoravanje NPK gnojiva;
  • Sjetva deklariranog sjemena;
  • Kvalitetna sjetva (dubina sjetve od 4-6cm);
  • Poštivanje sjetvene norme za svaku sortu (od 200-270 kg/ha ili 450 – 650 zrna /m2),
  • Sjetva u optimalnom roku i u proljeće pravovremena prihrana dušičnim gnojivima;
  • Obavezna njega usjeva (praćenje i zaštita od korova, štetnika i bolesti).

Usjevi posijani na vrijeme imaju bolji korijen i nadzemni dio biljke

Dodaje da ako se u proizvodnji pšenice ispune gore navedeni uvjeti onda se može očekivati dobar i stabilan prinos. Posebnu pažnju treba obratiti na rok sjetve. Optimalni rok za sjetvu pšenice je od 10. do 30. listopada. Da bi se taj rok ispoštivao treba prije svega, izabrati povoljan predusjev koji će što ranije osloboditi parcelu, da bi ostalo dovoljno vremena za pravovremenu i kvalitetnu obradu i predsjetvenu pripremu zemljišta. Dobri predusjevi za pšenicu su: soja, grašak, rani hibridi kukuruza i suncokreta. Usjevi posijani u optimalnom roku imaju dovoljno vremena dobro razviti korijenov sistem i nadzemni dio biljke, te se pripremiti za prezimljavanje što je jadan od glavnih preduvjeta za dobar start i ubrzani razvoj u proljeće kada se i formira prinos.

Za kasnu sjetvu preporučuju se sorte pšenice tolerantne na rok sjetve

Kod zakašnjelih rokova sjetve treba sijati sorte tolerantne na rok sjetve. Količina sjemena po jedinici površine se povećava tako da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%. Za sjetvu poslije 20. studenog preporučuju se fakultativne sorte pšenice koje se mogu sijati i do početka veljače i dati dobar prinos. Da bi se osigurao optimalan broj klasova u žetvi veliku pažnju treba obratiti na količinu sjemena za sjetvu. Ukupna količina sjemena (kg/ha) ovisi o broju klijavih zrna po kvadratnom metru (od 450-650 ovisno od sorte), od mase 1.000 zračno suhih zrna i upotrebne vrijednosti sjemena (klijavost i čistoća), tako da je formula za izračunavanje optimalne količine sjemena za sjetvu:

Ks = N x T x 100 /  P Vr  ;

N predstavlja broj klijavih zrna po 1 ha (milijuna ili po m2 što se kreće od 450-650);

T je težina 1000 zrna (od 35–50 g ovisno od sorte)

P Vr je upotrebna vrijednost sjemena (vlaga čistoća izražena u postotcima (%).


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Sjetva Pšenica Optimalni rok Ozime kulture Sorte Temperature Klimatski uvjeti


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.