Kukuruzni moljac nanio štete biljkama industrijske konoplje

Uočene su prve štete na biljkama industrijske konoplje koja je na području Virovitičko-podravske županije zasijana na 1.017,13 ha konvencionalne proizvodnje i 703,66 ha u ekološkom načinu uzgoja (izvor; APPRRR, 2019) i koja se uzgaja samo za sjeme, čiji se otkup vrši prema količini THC-a, a ostatak biljke se zaorava, iako je cijela biljka iskoristiva.

I dok zadnjih godina nije bilo prigovora od strane uzgajivača; ove bilježimo prve vidljive štete (koje nisu zanemarive) od kukuruznog moljca (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis) čija ličinka druge generacije uzrokuje direktne štete na stabljici industrijske konoplje. Ubuši se u stabljiku i uzrokuje prijelom. Ove je godine to više došlo do izražaja nakon jakih vjetrova. Direktno je smanjen prinos i stvoren određeni broj početne populacije štetnika koji može uzrokovati veće štete u vrijeme žetve.

Kukuruzni moljac opisan je kao najveći štetnik hrvatske poljoprivrede, izraziti polifag koji osim kukuruza ličinka oštećuje konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, sjemenke šećerne repe, rajčice, paprike, krizantema, a živi i razvija se na vrbi i mnogim korovima (Maceljski, M., (2002.): Poljoprivredna entomologija, Zrinski).

Za vrijeme sušenja sjemena prošle godine jedan veći uzgajivač spominje 40% manje prinosa radi "gusjenica“ koje su se javile na sjemenu.

Napada kukuruzni moljac, preventivne mjere su najbolja zaštita

Znači, problem postoji i bit će svake godine prisutan, slabije ili jače. U literaturi se navode štetnici konoplje koji se dijele na: grizajuće štetnike lista, sisajuće štetnike na listu, kukci koji buše stabljiku, kukci i grinje koji oštećuju cvijet i sjeme, kukci koji se razvijaju na korijenu i navode se slučajne vrste kukaca koji se mogu pojaviti na konoplji. Puno je tu nabrojanih vrsta štetnih kukaca, a ovisno o klimatskim uvjetima, plodoredu, zakorovljenosti usjeva, sklopu i susjednim parcelama pojedine vrste kukaca mogu biti značajnije štetne. 

Na industrijskoj konoplji u Republici Hrvatskoj trenutno nema registriranih pesticida osim METAREX INOV-limacid, zato je potrebno pridržavati se preventivnih mjera zaštite: plodored, optimalni sklop, optimalna gnojidba, izbor parcela, zaoravanje biljnih ostataka, certificirano sjeme.

Zakon je izmijenjen, sad je moguće koristiti cijelu biljku industrijske konoplje

Obzirom na trend povećanja površina pod industrijskom konopljom i jačoj pojavnosti štetnika, u bližoj budućnosti treba razmišljati o registraciji insekticida koji će imati dozvolu za primjenu u integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

Izvor: www.savjetodavna.hr