Eko soja uspijeva u područjima dobrim za uzgoj kukuruza

Soja (Glycine max) je odlična sirovina za izradu nutritivno visokovrijednih namirnica jer je bogata biljnim proteinima koji su važni u ljudskoj prehrani i hranidbi životinja. Ova mahunarka sadrži 40% bjelančevina i 20% ulja.

Danas je sve raširenija ekološka proizvodnja soje jer su i sve veći zahtjevi potrošača za takvim proizvodima. Tehnologija uzgoja soje u ekološkoj proizvodnji bazira se na nekoliko važnih principa koje treba poštivati. Naime, riječ je o reduciranom sustavu obrade zemljišta, specifičnoj gnojidbi i održavanju plodnosti, integralnom pristupu zaštiti bilja te poštivanju plodoreda.

Plodored i odabir tla

Soja je biljka koja je posebice poželjna u plodoredu gdje se uzgajaju žitarice. Dobar je predusjev jer poboljšava strukturu tla i povećava sadržaj dušika, a radi toga sljedeću kulturu nakon nje treba manje gnojiti. Na područjima u kojima se uzgajao suncokret ili ozima uljana repica, soju se ne preporuča sijati najmanje 4 do 6 godina. Treba napomenuti da soja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza.

Koje su žitarice najbolje za ekološku proizvodnju?

Optimalna tla za ovu mahunarku su ona dubokog profila, s dobrim vodozračnim odnosima, povoljnom strukturom te bogata organskom tvari. Soja se može uzgajati i na težim tlima, međutim tada je potreba intenzivnija agrotehnika kako bi se stvorila rentabilna proizvodnja.

Optimalna pH tla je oko 7. Kisela tla djeluju loše na razvoj kvržičnih bakterija te na njihovu brojnost, a one žive u simbiozi s korijenom soje i vežu dušik te na taj način obogaćuju zemlju pružajući dodatan izvor ovog elementa. Važno je da u tlu ima dovoljno vlage kako bi vegetacija bila duža, a time i veći prinos. Ukoliko u periodu cvatnje nedostaje vlage, tada će i prinos biti značajno smanjen.

Obrada tla važna i za berbu

U jesen je zemlju potrebno preorati na dubinu od 25 do 30 cm. Dublje oranje važno je kako bi se tlo optimiziralo, poboljšao rast korijena te omogućilo bolje korištenje vode i hraniva iz dubljih slojeva. Zimska brazda se zatvara u proljeće, a to se na lakšim tlima obavlja drljačama dok su na težima potrebni kultivatori ili tanjurače. Nekoliko dana prije sjetve potrebno je napraviti predsjetvenu pripremu sjetvospremačem kako bi se uništili iznikli korovi i stvorili optimalni uvjeti za sjevu. To je bitno kako bi pri žetvi kombajn pokupio i one najniže mahune, jer za to tlo mora biti ravno i dobro pripremljeno.

Optimalni uvjeti sjetve 

Iako na našim prostorima ne postoje sorte koje su posebno prilagođene za uzgoj hrane uz dodatan naglasak na ekološku proizvodnju, najbolje je odabrati domaće. 

Rokovi sjetve ovise o sorti i klimatskim uvjetima. Optimalno vrijeme u kontinentalnom području je kada temperatura tla dosegne iznad 10°C, tj. od 15. do 25. travnja, ali je sjetvu moguće obaviti i ranije ili kasnije ukoliko vremenske prilike to dopuštaju. Optimalne temperature za klijanje soje su od 15 do 25°C, a minimalne od 6 do 7°C.

Cilj sjetve je sklop 50-70 izniklih biljaka/m², a to je oko 100-130 kg/ha sjemena. Dok se eko uzgojem ne oporavi tlo, treba sjeme inokulirati sa specifičnim bakterijama ili nabaviti inokulirano sjeme. Prinos soje ovisi o mnogim faktorima, ali u prosjeku iznosi 3t/ha. 

Soja kao postrni usjev: Odlična prilika ratarima za dodatni prihod

Dubina sjetve na težim tlima otprilike iznosi 3-4 cm, a na lakšim 4-6 cm. Najzastupljeniji razmak sjetve je 45 ili 50 cm, međutim vrlo rane sorte, za koje je karakteristično i slabije grananje, vrlo dobro reagiraju na sjetvu međurednog razmaka od 25 cm.

Soja ima male potrebe za dušikom 

Za razliku od konvencionalnog sustava poljoprivredne proizvodnje, ekološka proizvodnja ne dopušta upotrebu sintetskih mineralnih gnojiva već količinu hraniva potrebnih biljci za rast i razvoj osigurava iz drugih izvora.

Ne preporučuje se unositi gnojnicu i svježi stajnjak jer soja ima male potrebe za dušikom. Isto tako zbog utjecaja na produljenje internodija i pojačano polijeganje usjeva, ali stajnjak primijenjen u predkulturi može pozitivno djelovati na razvoj biljaka. Može se unijeti 10-15 tona komposta ili 15-20 tona kompostiranog stajskog gnoja koji je potrebno zaorati. Također se može provesti osnovna gnojidba kupovnim gnojivima dozvoljenim za uporabu u ekološkoj proizvodnji.

Zaštita usjeva 

Ukoliko dođe do napada bolesti poput peronospore ili sklerotinije tijekom formiranja mahuna može se djelovati s ekološkim preparatima poput kalijevoga sapuna ili bordoške juhe. Kod napada kukaca ili grinja može se upotrijebiti kalijev sapun ili biopesticidni preparati. 

Kako od soje napraviti mlijeko, kavu ili šniclu

U zaštiti mogu pomoći cvjetni pojasevi divljeg, poljskog cvijeća na rubovima gredica i obradivih površina. Takvo bilje privlači dobre kukce kao što su bubamare i pojedine ose koje onda rješavaju lisne uši i druge štetnike.  

Žetva soje se obavlja krajem 9. ili početkom 10. mjeseca, tj. kada otpadnu svi listovi. Kombajn se podešava nisko, a soja se suši odmah nakon žetve, na vlagu od 13%.