Soja kao postrni usjev: Odlična prilika ratarima za dodatni prihod

Svaki dobar gospodar zna da se nakon žetve strnih žitarica parcela ne smije ostaviti neobrađena jer se time omogućuje rast korova koji će se na kraju i osjemeniti. A dvostruki dobitak za poljoprivrednike svakako je postrni usjev. 

U lipnju ili početkom srpnja na ožeti usjev može se posaditi veći broj kultura koje se koriste za različite namjene. Jedna od tih kultura je soja. Potaknut dobrim rezultatima ljetnog usjeva ove kulture, proizvođač Damir Štimac iz Trenkova organizirao je Dan polja postrne soje.       

"Soja je ove godine iznimno dobre kvalitete. Postrna soja je na površini od 1,32 hektara gdje sam izvršio sve agrotehničke mjere. Sve klimatske mogućnosti ove godine su pogodovale soji. Posijana je poslije uljane repice. Postrna soja se, između ostalog, sije da se obogati tlo koje će u proljeće biti bogatije mineralima", rekao je Damir Štimac.

Manja ulaganja u postrnu soju

Prema riječima stručnjaka riječ je o kulturi kratke vegetacije, stoga je to odlična prilika ratarima za dodatnu zaradu. 

"Ona je posijana krajem lipnja, a sada je već došla u fazu skidanja. Vlaga je otprilike 13 posto, a očekujemo i dobre prinose. Parametri koji se gledaju kod soje su vlaga i primjese. Na soji koja je ovakve kratke vegetacije, nekih 100 ili 105 dana, ne možemo očekivati iznimno visoke prinose, pogotovo zato što se ona sije u ovo ljetno vrijeme, tijekom lipnja, kada već imamo deficit vlage u samome tlu. Ovo je odlična prilika ratarima jer ulažu samo u sjeme. Ne ulaže se u gnojidbu, nešto malo za zaštitu, tako da je ovo odlična prilika za dodatan prihod", rekao je Vlatko Mikolašević, stručnjak za ratarske kulture. 

Postrna soja, zbog svoje isplativosti, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina, doživljava značajnu ekspanziju.

Soja oplemenjuje tlo dušikom

"U zadnje vrijeme sve više ljudi ulazi u ove postrne usjeve. To je dobra stvar zato što, osim što si povećavaju svoj dohodak, rade i na pokrivanju tla. Soja kao kultura oplemenjuje tlo s dušikom pa automatski, ako određenu kulturu posijemo na ovu površinu, već količinu gnojiva imamo u samom tlu što se tiče dušika", pojašnjava Mikolašević. 

"To nije ništa novo, barem kada je riječ o teoretskom dijelu, ali možemo reći da je novije kada je riječ o proširenosti na hrvatskim poljima. Lijepo je imati dva uroda, dvije kulture u jednoj godini, međutim, sve veći je problem taj što su godine dosta nesigurne kada je riječ o klimatskim uvjetima. Ova godina je bila povoljna, ali teško je reći da će to postati masovna primjena, ponajprije zbog nesigurne klime", rekao je Ivan Han, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. 

Prinos postrne soje, na polju Damira Štimca ove godine je oko dvije i pol tone po hektaru. 

Otkupna cijena oko 2,10 kune

"Prinos soje koju sam sijao u travnju bio je četiri tone. To je situacija koja će nam dobro doći u financijskom smislu. Problema s plasmanom nemam, a najnovija informacija je da je otkupna cijena kilograma soje 2,10 kuna. To nije dobra cijena. Prošle godine je bila 2,60, a prije sedam godina kada sam krenuo sa sojom bila je 3,75 kuna. Trend cijene svake godine je u padu, ali prinos je sve veći pa to gotovo dođe na isto", ističe Štimac.

Iako mnogi stručnjaci smatraju da je uzgoj postrne soje bez navodnjavanja rizičan, prema riječima našeg sugovornika, ove godine za to nije bilo potrebe.   

"Dovoljno je bilo padalina i sve što je bilo potrebno odrađeno je na vrijeme. Soja je jako čista i iznimno dobre kvalitete. S dobrom mehanizacijom, ovakav dobar kombajn će tih 1,32 hektara izvršiti sa sat i 15 minuta", zadovoljan je Štimac. 

Stručni savjetnici, ističu da je postrna soja svakako dobra prilika poljoprivrednicima za poboljšanje cjelokupne financijske slike.