Koje su žitarice najbolje za ekološku proizvodnju?

Najveći problem za poljoprivrednike koji razmišljaju o ekološkoj proizvodnji u ratarstvu jesu velika početna ulaganja. Nedovoljna informiranost, kao i nedostatak stručnog znanja, također su velike prepreke. Ekološka proizvodnja je i dalje velika nepoznanica i to je razlog da se poljoprivredni proizvođači teže odlučuju za ovaj vid poljoprivrede.

Preporuka stručnjakinje Svetlane Jerinić je da se pored strnih žitarica i kukuruza koji se s manje ili više uspjeha mogu uzgajati u ekološkom uzgoju, uvede i uzgoj alternativnih ratarskih biljaka.

Ovi usjevi posebno su značajni za ekološku proizvodnju jer većina vrsta pripada grupi usjeva koje je čovjek uzgajao još na počecima ratarske proizvodnje, tako da su se prilagodile različitim agroekološkim uvjetima. Imajući u vidu da na tržištu sve veći značaj ima zdravstveno sigurna hrana, šansa za uzgoj alternativnih usjeva sve je veća.

Alternativne žitarice kao rješenje

Pored agroekoloških uvjeta područja, kod preporuka za ekološku proizvodnju, trebalo bi uzeti u obzir i stanje na tržištu, odnosno ponudu i potražnju za određenim ratarskim proizvodima u matičnoj, ali i zemljama u okruženju i zemljama EU.

Na osnovu svega toga, mogu se preporučiti sljedeće žitarice: pir, raž, kukuruz šećerac, kukuruz tvrdunac, proso, heljda.

Usjevi skromnih zahtjeva

Pir ili krupnik - posljednjih godina pir je sve traženije žito na tržištu zato što osobe koje nisu tolerantne na gluten kod obične pšenice mogu koristiti kruh i druge proizvode od brašna pira, koji ne izaziva intoleranciju.

Zrno je pljevičastvo ili tzv. obuveno pa je otporno na bolesti i štetnike. Pir nema izražene zahtjeve prema klimatskim i zemljišnim uvjetima. Otporan je prema bolestima i štetnicima, ima male zahtjeve prema gnojidbi pa se često koristi kao alternativno žito u ekološkoj proizvodnji. Ima skromne zahtjeve i prema agrotehnici. Tehnologija uzgoja ne razlikuje se mnogo od obične pšenice, osim u zaštiti i gnojidbi. 

Pir - nezahtjevna alternativa pšenici

Raž - U našim proizvodnim uvjetima vrlo se uspješno može uzgajati u sustavu ekološke proizvodnje jer je dobro prilagođena datim agroekološkim uvjetima. Sjeme koje se koristi za sjetvu mora biti deklarirano i mora biti podrijetlom s ekološke farme.

Kako uzgojiti raž po ekološkim standardima?

Kukuruz šećerac također se može uzgajati u ekološkom uzgoju. On je stranooplodna vrsta koja se oprašuje vjetrom pa se za normalnu oplodnju mora sijati u bloku od najmanje četiri reda. Križa se s drugim tipovima kukuruza (kukuruz standardne kvalitete zrna, kokičar, bijeli) zbog čega treba izbjegavati sjetvu šećerca u neposrednoj blizini drugih usjeva kukuruza i potrebno je osigurati prostornu izolaciju od minimum 200 metara ili vremensku izolaciju od dva do tri tjedna.

Obratiti pažnju kod gnojidbe i zaštite

Kukuruz tvrdunac - Ima veliku energetsku i hranjivu vrijednost zrna. Od samljevenog zrna pravi se kukuruzni kruh i palenta. U brdsko - planinskim krajevima zadržao se veliki broj sorti, koje mogu biti izuzetno značajne za uzgoj u ekološkoj poljoprivredi jer su autohtone što znači da su prilagođene uvjetima u kojima se odvija proizvodnja. Od tvrdunaca za uzgoj preporučuje se žuti i bijeli osmoredac. 

Proso je žitarica koja spada u grupu onih koje ne sadrže gluten. Na ovim prostorima poznata je kao hrana za ptice, a u posljednje vrijeme sve više je zastupljena u ljudskoj prehrani.

Proso - žitarica koja je stvorila modernog farmera

Također je sve više tražena žitarica na domaćem tržištu. Ima skromne zahtjeve prema uvjetima uspijevanja, ne traži posebne mjere zaštite od bolesti i štetnika pa se može preporučiti za uzgoj u ekološkoj ili integralnoj proizvodnji. 

Imaju značaj i za pčelarstvo

Heljda pripada grupi tzv. pseudo žitarica. Posljednjih godina, zbog raznovrsne upotrebe, ova žitarica i njeni proizvodi sve su više traženi na domaćem i stranom tržištu. Iz tog razloga površine pod heljdom značajno su se i povećale.
Pogodna je za uzgoj u brdsko - planinskim područjima. Veoma je skromnih zahtjeva prema gnojidbi i pesticidima. Brašno heljde ima pet puta veću cijenu od pšeničnog pa je njena proizvodnja vrlo isplativa.

Ekološki uzgoj heljde

Uzgoj heljde vrlo je značajno i za pčelarsku proizvodnju. Jedna biljka formira 1000 - 2000 cvjetova, cvjeta sukcesivno i vrlo je dobra za pčelinju pašu. .