Bez mira u Ukrajini, izazovi sigurnosti hrane s kojima se svijet suočava nastavit će se pogoršavati, posebno za najsiromašnije, rekao je generalni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
U izvješću Poljoprivredna perspektiva 2022-2031 kojega su objavili Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD navodi se da se globalni poljoprivredno-prehrambeni sektor suočava s fundamentalnim izazovima u narednom desetljeću.
To se posebno odnosi na potrebu da se na održiv način prehrani sve veći broj stanovnika. Veliki utjecaj ima klimatska kriza, ekonomske posljedice i poremećaji u opskrbi hranom koji su povezani s ratom u Ukrajini.
Poremećaji su zahvatili globalna tržišta hrane. Najveći rizik je poskupljenje pšenice čija bi cijena mogla biti 19 posto iznad razina prije rata u Ukrajini ako ta zemlja potpuno prestane izvoziti i čak 34 posto više ako se uz to prepolovi ruski izvoz.
"Bez mira u Ukrajini, izazovi sigurnosti hrane s kojima se svijet suočava nastavit će se pogoršavati, posebno za najsiromašnije", rekao je generalni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Broj kronično pothranjenih ljudi u svijetu poslije pandemije COVID-19 dodatno će se povećati ako se ostvare predviđanja o ozbiljnom manjku izvoza iz Ukrajine i Rusije u 2022/23 i 2023/24, navodi se u izvješću
Generalni direktor FAO-a Qu Dongyu upozorio je da bi još 19 milijuna ljudi moglo biti suočeno s kroničnom pothranjenošću na globalnom nivou do 2023. godine. Bit će to rezultat rasta cijene hrane, gnojiva, stočne hrane i goriva, kao i pooštravanja financijskih uvjeta.
Manja proizvodnja i opskrba hranom iz Ukrajine i Rusije dovest će do patnji sve većeg broja ljudi.
Ne treba izgubiti iz vida potrebu da se radi i na postizanju agende "Nulta glad" do 2030. te ciljeva održivog razvoja. Predviđa se da će globalna potrošnja hrane porasti za 1,4 posto godišnje u narednom desetljećui, a uglavnom će biti vođena rastom stanovništva u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Prehrana u ovim zemljama će vjerojatno ostati uglavnom bazirana na osnovnim namirnicama, a potrošnja hrane se neće dovoljno povećati da ispuni cilj nulte gladi do 2030. godine.
U izvješćuu se procjenjuje da prosječna poljoprivredna produktivnost mora porasti za 28 posto u narednom desetljeću kako bi se taj cilj ispunio. Istovremeno agrarni sektor mora doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova za koju se predviđa povećanje od šest posto tijekom sljedećeg desetljeća, pri čemu na stočarstvo otpada 90 posto. Neophodno je usvajanje novih, inovativnih procesa i tehnologija kako bi se postigli predviđeni ciljevi.
Hranidba zobi smanjuje emisije metana kojega ispuštaju krave?
Globalna trgovina i funkcioniranje tržišta je od suštinskog značaja za rješavanje kratkoročnih i srednjoročnih izazova sigurnosti hrane. Predviđa se da će trgovina glavnim poljoprivrednim i prerađenim proizvodima rasti u skladu s proizvodnjom u idućih 10 godina. Neke regije će izvoziti sve veći dio domaće proizvodnje, dok se za druge predviđa da uvoze sve veći dio svoje ukupne potrošnje. Upravo ova međuovisnost partnera naglašava kritičnu važnost transparentnog, predvidljivog i multilateralnog trgovinskog sustava zasnovanog na pravilima, zaključuju.
Tagovi
Autorica