Nema panike? U hrvatskim trgovinama neće biti nestašice ulja?

Španjolci prazne police sa suncokretovim uljem i brašnom, najnovija je vijest nakon što je objavljeno da su europski trgovački lanci počeli ograničavati kupovinu ulja jer žele izbjeći paniku, a sve zbog najavljene globalne nestašice. 

No, potrošači u Hrvatskoj ne moraju brinuti da će doći do oskudice - bilo suncokretovog, repičinog ili sojinog. Uzgoj ove tri kulture zadovoljava sve potrebe RH za proizvodnjom te osnovne živežne namirnice. Čak imamo 15 do 20 posto viška, za izvoz, kaže nam mr.sc. Romeo Jukić iz Hrvatske agronomske komore. 

Dodaje, za očekivati je da rast cijene ulja bude čak nešto blaži od predviđenog jer je proizvodnja dostatna.  

Hrvatska na vrhu EU po uljaricama

"Imamo više od 70.000 ha pod sojom, 36 do 38.000 ha pod suncokretom i 20.000 pod uljanom repicom. Oko 70 posto našeg tržišta se oslonilo na ulje suncokreta što predstavlja mali problem jer mnogi ne žele kupovati sojino, uljane repice ili biljno ulje", komentira Jukić dodajući da je standard potrošnje litra ulja po glavi stanovnika mjesečno. Kaže, ona je neelastična, uvijek se troši jednaka količina, bilo u kriznoj, bogatoj ili srednje teškoj godini. 

"Imamo vlastite proizvodne pogone, površine i dostatnu količinu čak i pogače, sačme. Što se tiče uljarica, Hrvatska je na vrhu Europske unije, problem koji se spominje kod nas se neće osjetiti", tvrdi spomenuvši da je svojevrsni nedostatak kod soje to što izvozimo gotovo svu sirovinu te da se vrlo malo nje prerađuje u granicama naše države. 

Kao što vidimo, u fokusu je suncokretovo ulje dok je, kako kazuje Jukić, sojino i repičino prema kojem smo skeptični i manje ga kupujemo, također vrlo kvalitetno. "Današnji sortimenenti i hibridi repice nemaju glukozinolata i eruka kiselina te daju neupitno visokokvalitetna ulja, više linolnog tipa, slična maslinovom. U svijetu se ona jako puno koriste, sojino posebno u SAD-u i Južnoj Americi. Mi samo iz navike koristimo suncokretvo", zaključuje naš sugovornik. 

Dakle, potrošači mogu biti mirni.

A proizvođači?

Nemogućnost suzbijanja štetnika

"Cijene sjemenske robe ne idu gore, a na proizvodnju najviše utječe cijena goriva te mineralnih gnojiva i to uree koja je po nekim kalkulacijama otišla 350 do 400 posto gore. Cijena zaštitnih sredstava viša je za oko 16 posto dok je mehanizacija prošle godine poskupjela 40 posto", pojašnjava Jukić koji je u svoj ovoj priči najveći problem vidi u tome što, kako kaže, kod proizvodnje uljane repice s Ministarstvom poljoprivrede ne mogu pronaći rješenje za suzbijanje štetnika.

Naime, pojedini preparati za zaštitu bilja gube dozvolu za korištenje te nema adekvatnog rješenja za uništavanje insekata.

Ratari, moguća je prisutnost repičine pipe - obavite preglede uljane repice

"Na prvom mjestu je tu repičina osa listarica i sjajnik koji je veliki problem i ako to ne riješimo, oni mogu uništiti kompletan usjev zbog čega ljudi smanjuju površine pod tom ratarskom kulturom", upozorava Jukić otkrivši kako su, s druge strane, otkupne cijene uljarica izuzetno dobre zbog čega su mnogi zainteresirani za proizvodnju.

Obim proizvodnje određuje plodored

"Ove godine čak očekujemo nešto više površina pod uljaricama. Suncokret i soja zahtijevaju manje ulaganja u mineralna gnojiva nego ostale kulture. Možda je nešto veći interes za suncokretom", kaže dodajući kako obim proizvodnje ograničava plodored budući da se ove uljarice na istom mjestu mogu uzgajati tek nakon pet godina. 

"Ne možete odjednom povećati površine za sto posto, moraju se poštivati agronomske mjere."

Kada je riječ o soji, Jukić ponavlja da je njezina proizvodnja na visokoj razini. "Hrvatska se opredijelila na to da ne proizvodi GMO soju i zato je ona izuzetno cijenjena na tržištu. Imamo jako dobro podneblje, ali i jake sjemenarske kuće s domaćom selekcijom", zaključuje.