Ministarstvo poljoprivrede pristupilo je izradi prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Koje su posljedice i kada bi Zakon mogao stupiti na snagu?
Osim pravednijeg sustava bodovanja pri zakupu zemljišta koji je tehnička Vlada, točnije Ministarstvo poljoprivrede izradilo u sklopu izmijenjene Uredbe o bodovanju Gospodarskog programa za zakup zemljišta, tu je i Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je trenutno u svojoj finalnoj fazi, ali još daleko od primjene.
O toj temi razgovarali smo sa Krunoslavom Karalićem pomoćnikom ministra poljoprivrede koji je i član Mosta.
U fazi razmatranja je i promijenjeni Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom? Kada se očekuju pomaci i uređenje tržišta?
Ministarstvo poljoprivrede pristupilo je izradi prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom s obzirom da nepoštene trgovačke prakse imaju izravan negativan učinak, posebno na male i srednje tvrtke u lancu opskrbe hranom te mogu utjecati na sposobnost opstanka subjekata na tržištu. Stoga je cilj ovog zakona urediti tržište i spriječiti zloporabe dominantne pozicije u lancu opskrbe hranom koji obuhvaća proizvođače, prerađivače i trgovce. Isto tako, cilj je uspostaviti pravedne trgovačke odnose između svih sudionika lanca opskrbe hranom.
U Hrvatskoj je do sada već bilo pokušaja reguliranja ovog segmenta trgovine Zakonom o trgovini, no taj zakon ne definira odnose, obveze, provedbeno tijelo za inspekcijski nadzor kao ni način utvrđivanja prekršaja. Stoga su zadovoljene sve pretpostavke da se ovaj segment tržišta uredi novim zakonom.
Možemo reći da je ovo prvi propis koji bi na ovakav način i na ovoj razini regulirao odnose u lancu opskrbe hranom. Na žalost, mi smo po ovom pitanju na samom začelju Europske unije jer više od 20 zemalja članica ima Zakon ili barem Kodeks koji regulira ovaj segment trgovine, iz čega je razvidno kako do sada nije bilo političke volje za rješavanjem ove goruće problematike.
Nepostojanjem takvog propisa naši su proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u daleko nepovoljnijem položaju od svojih kolega iz ostatka Unije. Mi se kao Ministarstvo možemo i moramo pobrinuti da našim poljoprivrednim proizvođačima omogućimo jednake uvjete kako bi bili konkurentni na zajedničkom tržištu koje ima više od 500 milijuna potrošača.
Prijedlog Zakona koji predlaže Ministarstvo poljoprivrede iako u visokom stupnju finalizacije, još uvijek je u fazi razmatranja i rasprave sa svim zainteresiranim stranama. Mi smo išli s ciljem predlaganja propisa koji bi na zadovoljavajući način bio primjenjiv u praksi i koji bi po prvi puta regulirao trgovačke odnose u lancu opskrbe hranom.
Zakonom ćemo sankcionirati pojave nepoštenih trgovačkih praksi pri čemu jedna strana neće moći nepropisno ili nepošteno prebaciti svoje troškove ili poduzetničke rizike na drugu stranu. Zatim, jedna strana neće moći jednostrano ili retroaktivno mijenjati ugovor osim ako je to ugovorom izričito dopušteno, te neće moći nepošteno raskinuti ugovorni odnos.
Ključne odredbe predloženog Zakona vidimo u ograničavanju prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji ili ispod nabavne cijene uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost, jer smo detektirali brojne primjere prodaje stranih proizvoda po cijenama na razini dampinga, kao što je primjerice mlijeko, što predstavlja izrazitu štetu za hrvatsku proizvodnju.
Samo ovaj mali segment bi vrlo značajno utjecao na povoljniji položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača na tržištu. Nadalje, namjera je zabraniti diskriminaciju na temelju porijekla proizvoda ili prema dobavljaču prilikom formiranja cijene za istu razinu kvalitete proizvoda. Prema tome, Zakon će imati utjecaja na bolji tržišni položaj proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda u odnosu na kupce tih proizvoda, kao i povoljniji tržišni položaj poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije u odnosu na njihov položaj prema trgovačkim lancima. Zakonom ćemo štititi cijeli lanac od primarnih proizvođača, preko otkupljivača i prerađivača do trgovaca, a krajnji učinak ovog zakona će biti znatno povoljniji položaj naših proizvođača na tržištu.
Kao predlagatelji zakona pokušavamo pronaći model koji bi imao minimalne nedostatke jer nam ne treba još jedan propis koji će zakomplicirati ionako komplicirano poslovanje ili će biti neprimjenjiv u praksi. Otvoreni smo za konstruktivne kritike, razgovore i iznalaženje zajedničkog puta do najboljeg rješenja i ostvarivanja propisa koji bi bio primjeren tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.
Međutim, donositi ovakav zakon znači suprotstaviti se iznimno značajnim financijskim interesima, znači sukobljavati se sa interesnim udruženjima i komorama koji ne skrbe o interesima hrvatskog gospodarstva iako im je to zadaća. U Republici Hrvatskoj nositelji primarne poljoprivredne proizvodnje moraju biti obiteljska gospodarstva, koja su ujedno jamac opstanka i živote aktivnosti ruralnih prostora, a nepoštena trgovačka praksa sustvano nanosi štet ovom sektoru. Stoga, ovakav zakon mogu donijeti jedino članovi Mosta nezavisnih lista jer u proteklih 25 godina, sedam ministara iz HDZ-a, jedan ministar iz HSS-a i jedan iz SDP-a nisu povukli niti jedan odlučan potez na uređenju i zaštiti hrvatskog tržišta.
Tagovi
Autorica
Zaštita meda od patvorenja i veće količine voća u džemovima nova su pravila EU
Magic Ice - Bosna i Hercegovina dobila prvi domaći adut na tržištu sladoleda
Eurostat: Hrvatska je na trećem mjestu po rastu cijena mesa
Ukrajinska piletina zaražena salmonelom kriva za 300 infekcija - jedna osoba umrla
