Koje je dosad promjene uvela tehnička Vlada? Kao najvažniju stavku ističu pravedniji sustav bodovanja pri zakupu zemljišta!
Koje je dosad promjene uvela tehnička Vlada, a s njom i Ministarstvo poljoprivrede pod vodstvom dr.sc. Davora Romića? Tim povodom razgovarali smo s Krunoslavom Karalićem pomoćnikom ministra poljoprivrede koji je i član Mosta.
Prva je i najvažnija tema bila nova Uredba o bodovanju Gospodarskog programa za zakup državnog zemljišta.
Na koji je način i s kojim ciljem izmijenjena Uredba o bodovanju Gospodarskog programa za zakup zemljišta?
Želim istaknuti promjene u sustavu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, gdje smo izmjenama Uredbe koja se odnosi na bodovanje Gospodarskog programa za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta učinili značajan iskorak i uspostavili ravnopravan odnos između velikih i malih gospodarskih subjekata.
Do sada nije postojala ravnoteža između malih i velikih vezano za mogućnost ostvarivanja prava zakupa jer su obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni obrti putem bodovanja broja zaposlenih radnika i broja potrebne mehanizacije, te stručne spreme stavljeni u nepovoljan položaj.
Dakle, cilj izmjena i donošenja nove Uredbe o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta je bio ukloniti uočene negativnosti u provedbi do sada važeće Uredbe. Izmjene navedene Uredbe su bile potrebne i radi usklađivanja sa izmjenama Zakona o zemljištu iz 2015. godine, koji je stupio na snagu 1. svibnja prošle godine te je u roku 90 dana bilo potrebno izmijeniti Uredbu, ali prethodna vlast u Ministarstvu poljoprivrede to nije provela.
Nova Uredba će biti u primjeni do donošenja novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se na cjelovit i sustavan način urediti pitanja privremenog korištenja, davanja u zakup i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ali je postupak donošenja novog Zakona dugotrajan, traje oko godinu dana, što nadilazi okvire djelovanja tehničke Vlade.
Stoga smo mi pristupili ne samo usklađivanju sa zakonskim izmjenama, već opsežnom redefiniranju načina bodovanja i izradi kompletno nove Uredbe s ciljem ispravljanja svih nedostataka u sustavu vrednovanja Gospodarskog programa. Pri tome smo promijenili odnos općih i specifičnih bodova i naglasak stavili na proizvodnju i vrstu proizvodnje odnosno na specifične bodove koji sada čine 40 od mogućih 60 bodova, dok opći bodovi čine preostalih 20 bodova, što je obrnuto u odnosu na prethodni sustav bodovanja.
U novom načinu vrednovanja, najveći broj bodova donosi stočarska proizvodnja koja je razrađena u četiri kategorije, a riječ je o proizvodnji mlijeka i rasplodnim krmačama, zatim tovu junadi, svinja i sustavu krava tele, potom uzgoju peradi, ovaca i koza te na kraju uzgoju konja, magaraca, kunića i divljači.
Vrednovanje ovisi i o broju uvjetnih grla po ha. Najveći broj bodova donosi kategorija iznad 2,4 UG/ha, manji broj kategorija od 1 do 2,39 UG/ha, a najmanje bodova kategorija od 0,1 do 1 UG/ha. Nakon stočarstva po razini bodovanja slijedi voćarska i vinogradarska proizvodnja odnosno trajni nasadi. Nakon toga proizvodnja sjemena i sadnog materijala koja je u istoj razini bodovanja kao i povrćarstvo i cvjećarstvo, te ljekovito bilje, a ratarstvo je najniža razina bodovanja.
Uredbom je propisano je da se prilikom vrednovanja Gospodarskog programa za OPG ili poljoprivredni obrt vrednuju svi njihovi resursi na području Republike Hrvatske, a za trgovačka društva i svi resursi s njima povezanih društava na području Republike Hrvatske, što će onemogućiti manipulacije i dati jasnu sliku o odnosu raspoloživih površina i uvjetnih grla za svaki gospodarski subjekt. Propisano je i formiranje rang liste nakon obrade i bodovanja ponuda na javnom pozivu, pri čemu je maksimalan broj bodova moguće ostvariti samo za jednu proizvodno-tehnološku cjelinu u sklopu određenog natječaja.
Nadalje, precizno smo definirali način dokazivanja bodova za svaku pojedinu sastavnicu odnosno kriterij bodovanja radi pojednostavljivanja i ubrzavanja postupka vrednovanja Gospodarskog programa.
Gdje ste prilikom promjene Uredbe naišli na najveće nelogičnosti?
Primjer nelogičnosti sustava koji smo u novoj Uredbi izmijenili je bodovanje doktorata ili magisterija znanosti, što je donosilo 2 ili čak 3 boda prednosti. Posve je jasno kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva nemaju zaposlene djelatnike koji su znanstvenici, iz čega je razvidna namjera prethodne vlasti pogodovanju velikim tvrtkama. To smo promijenili na način da se sada najviše bodova ostvaruje za odgovarajuće obrazovno usmjerenje poljoprivredne, veterinarske ili prehrambeno-tehnološke struke bez obzira na stupanj obrazovanja, što je znatno pravednije.
Apsurdno je da ovakav normalan pristup u kojem nema pogodovanja pojedinim interesima kod nas predstavlja iznenađenje pa kritičari još traže odgovor na pitanje kome se sada namještaju hektari, ali budite uvjereni, neće ga naći. Stav Mosta je da šansu za razvitak moraju imati jednako i veliki i mali, potrebna nam je sinergija i povezivanje ta dva sustava.
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Tagovi
Autorica
pagora23
prije 10 godina
Zašto onda Karaliću ovo gurate u proceduru 24h prije izbora, jeste li možda namirisali da je Most prokazan bar što se poljoprivrede tiče.
Ivan Tvrdojević
prije 10 godina
koliko ima mali stočara sa više od 1UG / 1Ha ako ne računamo tovljače uvozne prasadi i teladi i sinove na kojima je stoka a na tatama zemlja pa oni spadaju u "stočare bez zemlje"
Đuro Japaric
prije 10 godina
Baća nema MOST nikakav poljoprivredni program , ostalo si napisao !Poslije 11. 9. kada završe izbori bez izbora treba vidjeti da li ima 1 zastupnik koji nije LOPOV i koji HOĆE uputiti prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu u postupak donošenja u Sabor !Paralelno sa tim MORAMO osnovati Odbor za sakupljanje 10 % potpisa birača i Sabor NATJERATI da raspišu REFERENDUM o PRIJEDLOGU Zakona !Na referendumu se odlučuje VEĆINOM od izašlih birača .Da li ste za Zakon o poljoprivrednom zemljištu ?ZA - ----- - PROTIV
Đuro Japaric
prije 10 godina
Gospodarski program i bodovanje uveden je na prijedlog ministra Jakovine u Vladi probisvjeta zvan Zoran Milanović i to za dugogodišnji zakup na 50 g .Prije donošenja tog zakona od strane LOPOVSKE ORGANIZACIJE - zvane hrvatski sabor , na skupu seljaka u Kutjevu rekao sam da se ide na sakupljanje 10 % potpisa birača kojim bi se lopovi natjerali da RASPIŠU referendum o prijedlogu zakona !Seljaci to nisu prihvatili pa nas NE TREBA ŽALITI , već GAZITI !
slobodan rajić
prije 10 godina
Šta reći na ove prijedloge:1. sada se stočarstvom bave uglavnom veliki sustavi i veliki OPG-i, mali točari su uništeni, a veliki će opet pokupiti zemlju2. forsiranje stočarstvo koje je uz ovakav dozvoljeni uvoz postalo neisplativo?3. opet domicilno stanovništo neće imati prednost, sela će ostati prazna4. ne spominje se ograničenje broja hektara po jednom poslovnom subjektu, uzimajući u obzir o dosadašnji zakup/otkup državnog zemljišta5. bodovanje sjemenarstva, koliko se OPG- do sada bavilo sjemenarstvom6. opet proizvodno-tehnološke cjeline, a ne njive ili k.č.7. po njihovom prijedlogu kao kod ruralnog razvoja npr. Vupik i Belje nisu povezana društvamogli bo to i bolje.
Đuro Japaric
prije 10 godina
hrvoje , tko je tjerao seljake na ratarstvo ?Glupi ministri , glupi zastupnici i glupi predsjednici RH , koji su nametali promašeni zakon za državnu zemlju za SELJAKE ; ZAKUP NA 1 , 5 , 10 g !
Đuro Japaric
prije 10 godina
Umjesto da seljaci budu kmetovi Vladi , lokalnim vlastima i županijama , rješenje je da se državna zemlja PRODAJE seljacima , do 50 ha po OPG sa rokom otplate do 20 godina , ovisno o kupljenoj površini !